Poljska traži €33.6bn za poljoprivrednike

Proračunski okvir EU-a za razdoblje 2028.-2034. još nije dogovoren, ali političke su se crte već jasno povukle. Neto uplatiteljice, poput Njemačke i Nizozemske, traže veći pomak novca prema obrani, istraživanju i konkurentnosti. Neto primateljice, predvođene Poljskom, Španjolskom i Francuskom, nastoje zaštititi poljoprivredne i regionalne fondove. Sukob se vodi oko podjele sljedećega sedmogodišnjeg proračuna, a poljoprivreda je mjesto na kojem se taj spor najjasnije otvara.

Europski povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen rekao je poljskim medijima da bi poljski poljoprivrednici u novom ciklusu trebali dobiti najmanje 33,6 mlrd. eura, u odnosu na sadašnjih 31,2 mlrd. eura (Business Insider Polska, RMF24). Uz neizravne potpore, primjerice za poljoprivredne škole, ukupan bi iznos mogao prijeći 40 mlrd. eura. To su zasad politički signali, ne usvojeno pravo: Europski parlament već je odbacio prvi nacrt višegodišnjega financijskog okvira, obvezujućeg sedmogodišnjeg plana potrošnje EU-a, koji su predložile države članice (Euronews, Europski revizorski sud).

Zašto poljoprivredni novac oblikuje cijeli proračun

Zajednička poljoprivredna politika, europski sustav potpora poljoprivrednicima, u sadašnjem sedmogodišnjem razdoblju raspolaže s 386,6 mlrd. eura kroz dva glavna kanala: izravne dohodovne potpore i sredstva za ruralni razvoj, koja financiraju ulaganja, okolišne mjere i lokalna gospodarstva. Između 2018. i 2022. izravna plaćanja činila su 23 posto ukupnog poljoprivrednog dohotka u EU-u, dok su sve poljoprivredne potpore zajedno u prosjeku iznosile 33 posto (Europska komisija, Europska komisija). Za mnoge proizvođače europska potpora nije dodatak, nego dio osnovnog prihoda.

Poljska može dobiti i zbog veličine svoje poljoprivrede i zbog politike približavanja među članicama. Istočne i novije članice već dugo tvrde da bi se plaćanja po hektaru trebala približiti iznosima koje primaju francuski, njemački ili nizozemski poljoprivrednici. Hansen je potvrdio da ta logika ostaje na stolu, povezujući očekivano povećanje za Poljsku s nastavkom izjednačavanja stopa plaćanja (RMF24). Šesnaest zemalja dobilo bi više, a jedanaest manje.

Tko štiti poljoprivrednu potrošnju, a tko je želi preusmjeriti

Ciparsko predsjedništvo Vijećem, koje trenutačno posreduje u proračunskim pregovorima, predložilo je ukupno smanjenje od otprilike 2 posto u odnosu na plan Komisije. Rezovi nisu ravnomjerni: konkurentnost, obrana, istraživanje i vanjsko djelovanje bili bi smanjeni za oko 3,9 posto, dok bi poljoprivreda i kohezija bile relativno zaštićene (EUAlive).

Upravo ta neravnomjernost objašnjava podjelu. Španjolska je s još 16 zemalja potpisala izjavu kojom traži očuvanje kohezijskih i poljoprivrednih sredstava (španjolsko Ministarstvo vanjskih poslova). Madrid je otišao i korak dalje, signalizirajući otvorenost prema novim izvorima prihoda EU-a, pa čak i novom zajedničkom zaduživanju, kako bi se izbjeglo rezanje poljoprivrednih potpora (EFE). Francuski izvještaji Pariz redovito svrstavaju među branitelje poljoprivredne potrošnje (Banque des Territoires).

S druge strane, Njemačka je prijedlog nazvala „nepriuštivim” (Spiegel). Nizozemski ministar financija ciparski je kompromis opisao kao „neprihvatljiv paket” koji financira „jučerašnje prioritete” na štetu „sutrašnjih izazova” (The Straits Times/Reuters). Švedska je prigovorila da se rezovi prelamaju preko obrane i istraživanja, dok je poljoprivreda pošteđena (Europaportalen).

Budući da je Zajednička poljoprivredna politika 2023. činila oko 24,6 posto potrošnje EU-a (Europska komisija), neto uplatiteljice, odnosno zemlje koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobivaju, tvrde da zaštita tog udjela istiskuje obranu, konkurentnost i istraživanje u trenutku kada Europa sama kaže da joj trebaju sva tri prioriteta.

Što glavni iznosi još skrivaju

Iznos od 33,6 mlrd. eura nominalan je. Nije objavljena usporedba sa sadašnjim proračunom prilagođena inflaciji, pa povećanje u naslovu može prikriti realni pad ako troškovi proizvodnje rastu brže. Pravila EU-a traže da najmanje 10 posto izravnih plaćanja ide manjim gospodarstvima, a najmanje 3 posto mladim poljoprivrednicima (Europska komisija). No nijedna poljska projekcija za razdoblje 2028.-2034. ne pokazuje kako bi ta pravila raspodijelila novac prema veličini gospodarstva ili regiji. Ukupan iznos može rasti, a pitanje raspodjele ostati otvoreno.

Najveći mogući raspodjelni udar vezan je uz eventualno pristupanje Ukrajine. Ukrajina trenutačno prima do 50 mlrd. eura kroz zaseban instrument za razdoblje 2024.-2027. (Europska komisija). Jedan nacrt proračuna već je smanjio širu potporu Ukrajini za razdoblje 2028.-2034. sa 100 mlrd. eura na 89 mlrd. eura (Kyiv Independent). Još ne postoji vjerodostojan model koji bi pokazao što bi ukrajinsko članstvo značilo za poljske, francuske ili španjolske poljoprivredne potpore. To pitanje još nema broj, ali stoji iza svake pregovaračke pozicije.