Poljska brani 123 milijarde eura

Poland’s demand leaves Europe’s shrinking budget room with nowhere to move.
Kompozicija slike · tobriefPoljska je već postavila granicu: njezin predloženi udio od 123 milijarde eura u sljedećem sedmogodišnjem proračunu Europske unije nije predmet pregovora (gov.pl, Polskie Radio). Njemačka i još pet bogatih članica traže da se prijedlog Europske komisije, vrijedan gotovo 2 bilijuna eura, smanji za više stotina milijardi. Višegodišnji financijski okvir, odnosno obvezujuća gornja granica potrošnje EU-a za sedam godina, mora jednoglasno prihvatiti svih 27 vlada. To znači da svaka pojedina članica može zaustaviti dogovor.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa dolazi u Varšavu 9. rujna, u sklopu četverotjedne turneje po glavnim gradovima, kako bi prije listopadskog sastanka na vrhu provjerio gdje stoji svaka vlada. Irska, koja predsjeda Vijećem EU-a i vodit će pregovore među državama članicama, želi dogovor do prosinca (Euronews, European Movement Ireland). Kao što smo pisali kada je Berlin prošloga tjedna okupio protublok (To Brief), rokovi se skraćuju, a pregovarački tabori učvršćuju.
Što zapravo pokriva poljska omotnica
Poljskih 123 milijarde eura nije samo novac za ceste i mostove. Ministarstvo fondova i regionalne politike navodi da bi se u isti plan spojile kohezijske potpore, poljoprivredne subvencije, upravljanje granicom, sredstva za migracije, klimatske naknade i nova potrošnja povezana s obranom (gov.pl). Rezanje te omotnice zato ne bi pogodilo jedan program, nego istodobno poljoprivrednike, graničnu policiju i regionalnu infrastrukturu.
Prema procjenama poljskih medija, Poljska bi u proračun EU-a tijekom tog razdoblja uplatila oko 73 milijarde eura, što bi joj, ako se zadrži puna alokacija, ostavilo neto korist od približno 50 milijardi eura (Next Gazeta, Interia). Varšava u tome nije sama. Rumunjski predsjednik rekao je Costi da kohezija i poljoprivreda moraju ostati snažno financirane (Mediafax), a Bukurešt tvrdi da 17 država članica osporava rezove od oko 10 posto za poljoprivredu i regionalnu potrošnju u nacrtu Komisije (RRI). I Španjolska podupire isti stav: nova izdvajanja za obranu i konkurentnost ne bi smjela pojesti poljoprivredne potpore (Infobae).
Što umjesto toga traže neto uplatitelji
Kancelar Friedrich Merz okupio je 27. kolovoza Dansku, Nizozemsku, Austriju, Finsku i Švedsku. U zajedničkoj izjavi poručili su da se prijedlog Komisije mora „uravnoteženo” smanjiti za nekoliko stotina milijardi eura te da u uštedama moraju sudjelovati sve proračunske stavke, uključujući poljoprivredu i koheziju (Bundesregierung). Šest država odbija i novo zajedničko zaduživanje EU-a (ORF). Nacionalni su proračuni pod pritiskom, a Komisijino predloženo povećanje do 60 posto Merz je nazvao „nepriuštivim” (FAZ).
Litva pokazuje zašto se ovaj sukob ne može uredno podijeliti na države koje brane poljoprivredni i regionalni novac te države koje traže više izdvajanja za obranu. Predsjednik Gitanas Nausėda rekao je Costi u Vilniusu da proračun mora odražavati promijenjenu sigurnosnu stvarnost Europe, s više novca za obranu i vojnu mobilnost, ali i da se novi prioriteti „ne bi trebali rješavati slabljenjem kohezijske politike” (Delfi). Istočne članice žele oboje. Novac se zato ne može jednostavno premjestiti iz jedne stavke u drugu.
Računica koja se ne zatvara
Obrana, konkurentnost, obveze prema Ukrajini i 149,3 milijarde eura otplate zaduživanja iz pandemijskog razdoblja moraju se nekako financirati (European Parliament). Ako se zaštiti poljska omotnica, ako Španjolska i Rumunjska obrane poljoprivrednu potrošnju, a obrambena izdvajanja porastu, preostaju tri mogućnosti: neto uplatitelji plaćaju više, EU uvodi nove vlastite prihode ili se reže negdje drugdje. Povjerenik za proračun Piotr Serafin kaže da je optimističan oko dogovora tijekom irskog predsjedanja (Irish Times), dok Costa upozorava da bi izostanak dogovora prije isteka programa 2028. prekinuo financiranje diljem kontinenta (Brussels Times).
Optimizam nije pregovaračka pozicija. Dok se ne odgovori hoće li EU povećati vlastite prihode, prihvatiti dublje rezove ili se ponovno zadužiti, poljska i njemačka crvena crta ostaju pod istim proračunskim stropom. Jedna će se morati pomaknuti.
Details about this article
- Model:
- claude-opus-4-6
- Generated:
- 9/6/2026, 1:40:01 AM
- Pipeline run:
- eu_pipeline_20260906_005005
- Watermark:
- SynthID (Google's invisible watermark)
- Human review:
- None before publication