Skip to main content
EU_PUBLIC_AFFAIRS06 / 08 · priča dana3 min · 594 riječi · 146 izvora

Policija izbacila Özela iz CHP-a

Napisao AIto brief AI · 25. svibnja 2026., 03:50
Kako je nastala

The appellate court partitions the winner from the law.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Interventna policija u nedjelju je ispalila suzavac u sjedištu glavne turske oporbene stranke i iz zgrade istisnula izabranog čelnika kojeg je sud četiri dana ranije smijenio. Upad u CHP, Republikansku narodnu stranku i najstariju političku stranku u Turskoj, zaokružio je pravosudnu operaciju protiv političara koji je Erdoğanovoj vlasti prvi put nakon dugo vremena mogao zaprijetiti na izborima. Europa je odgovorila priopćenjem glasnogovornika.

Sud je pobjednika zamijenio poraženim

Pod vodstvom Özgüra Özela CHP je na lokalnim izborima 2024. osvojio najveći broj gradonačelničkih mjesta u Turskoj, što mu je bio najbolji rezultat u dva desetljeća (Handelsblatt). Ankete su prvi put u jednoj generaciji pokazivale da oporba može biti konkurentna Erdoğanovoj Stranci pravde i razvoja, AKP-u. Žalbeni sud u Ankari taj je problem riješio 21. svibnja: proglasio je nevažećim stranački kongres CHP-a iz 2023., pozivajući se na optužbe za podmićivanje, i naredio povratak Kemala Kılıçdaroğlua na čelo stranke. Kılıçdaroğlu je izgubio od Erdoğana na predsjedničkim izborima 2023.

Sud je, u praksi, protivnika koji bi mogao pobijediti zamijenio protivnikom koji je već izgubio. Paul Levin s Instituta za turske studije Sveučilišta u Stockholmu to je sažeo bez diplomatskog jezika: „Erdoğan je odlučio da ne može dopustiti da mu se dogodi isto što se dogodilo Orbánu” (GP).

Kad je Özel odbio napustiti sjedište CHP-a, više od stotinu policajaca probilo je vrata i ispunilo zgradu suzavcem. On je potom po kiši otišao u parlament i poručio pristašama da će stranka izaći na ulice.

Europa računa, pa šuti

Formalna reakcija Europske unije stigla je prije policijskog upada i ostala daleko ispod političke razine. Glasnogovornik Europske službe za vanjsko djelovanje, diplomatske službe EU-a, ocijenio je da sudska odluka „otvara pitanja o vladavini prava” (EEAS). Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije se oglasila. Nije se oglasila ni visoka predstavnica Kaja Kallas. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izrazio je „zabrinutost” (Handelsblatt). Francuska je šutjela.

Takva suzdržanost slijedi obrazac koji se u vanjskoj politici EU-a ponavlja: što neka država ima veći utjecaj na europske interese, to je slabija europska provedba demokratskih standarda. Turska ima snažnu polugu u upravljanju migracijama, dio je zapovjedne strukture NATO-a i prodaje naoružane bespilotne letjelice nizu europskih partnera. Nijedna vlada nije najavila preispitivanje politike prema Ankari. Nijedna prijestolnica nije zatražila novu procjenu obrambene suradnje.

Analitičarka za Tursku Gönül Tol upozorila je da Ankara gradi „sustav po uzoru na Rusiju, u kojem vladar određuje oporbu” (Handelsblatt). Zamrznuti pristupni proces Turske s Europskom unijom, koji bi u teoriji trebao biti instrument za nametanje demokratskih uvjeta državama kandidatkinjama, ostao je nedirnut.

Proturječje koje nitko ne imenuje

Özel je pozvao na novi kongres CHP-a. Tursko Vrhovno izborno vijeće, ustavno tijelo koje nadzire stranačke kongrese, održalo je izvanrednu sjednicu kako bi razmotrilo je li građanski sud uopće nadležan za unutarnja stranačka pitanja. Odluka u Özelovu korist otvorila bi sukob dviju grana turskog pravosuđa.

Geopolitičko proturječje već je vidljivo. Saveznici iz NATO-a sjedit će za stolom s domaćinom koji je poslao interventnu policiju u sjedište svojeg protivnika. Europska unija ima pristupni okvir osmišljen upravo za ovakve situacije: državu kandidatkinju koja pravosudnim manipulacijama rastavlja oporbenu politiku. Oba instrumenta postoje. Nijedan se ne aktivira.

Razmak između dostupnih mehanizama i političke volje izravno prati strateški položaj Turske. Mađarska, koja ima slabije poluge prema Europi, suočila se sa zamrznutim sredstvima, postupkom po članku 7., najstrožom demokratskom sankcijom EU-a, i stalnim institucionalnim pritiskom. Turska, koja kontrolira izbjegličke tokove i zauzima ključno vojno područje, dobiva rečenicu glasnogovornika da se otvaraju pitanja. Što je Europa ovisnija, to je provedba slabija. Ankara to zna i prema tome djeluje.

How was this article?

Help us get better

Details about this article
Model:
claude-opus-4-6
Generated:
5/25/2026, 3:10:17 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20260525_015006
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology