Saveznici presreli ruske Su-30

Sredinom srpnja 2026. poljski lovci u pripravnosti iz zračne baze Malbork presreli su nad Baltičkim morem ruske Su-30 i izviđački zrakoplov Il-20M, a pratnju su zatim preuzeli švedski Gripeni. Zračni prostor nije bio povrijeđen. Nije bilo uporabe oružja. Ruski su zrakoplovi letjeli u međunarodnom zračnom prostoru, bez prijavljenih planova leta i s isključenim transponderima, što je dopušteno, ali ih čini nevidljivima za civilne sustave nadzora zračnog prometa (MilMag, Spiegel).

Epizoda je završila onako kako zračna policija u mirnodopskim uvjetima treba završiti: identifikacijom, pratnjom, dokumentiranjem i povratkom u bazu. Novost je bila u predaji pratnje. Švedska je u NATO ušla u ožujku 2024. (NATO). Njezini Gripeni sada djeluju u istom zapovjednom lancu kao i poljski F-16. Vidljivi dio sustava odradio je posao. Ono što javnost i dalje ne vidi jest odgovor na pitanje tko izdaje zapovijed za uporabu sile kada se zrakoplov više ne samo prati nego postaje prijetnja.

Kako izgleda uzbuna

Postupak je gotovo tehnički. Radari otkriju neidentificirani zrakoplov. Trag ulazi u NATO-ov Združeni centar za zračne operacije, CAOC, u njemačkom Uedemu, gdje se nacionalne radarske slike spajaju u zajednički operativni prikaz (Bundeswehr). CAOC je čvorište bez kojega sustav ne funkcionira: određuje čiji saveznički lovci polijeću, kada polijeću i gdje pratnju preuzima sljedeći par. Piloti se približavaju, potvrđuju tip zrakoplova i oznake, pokušavaju uspostaviti radijsku vezu, a zatim ga prate dok ne napusti područje ili dok ga ne preuzmu drugi saveznički lovci.

NATO tu misiju provodi kao mirnodopsku zadaću koja traje 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Saveznički lovci u 2023. podignuti su više od 300 puta, najčešće upravo nad Baltikom (NATO). Uobičajeni okidač su ruski vojni zrakoplovi u blizini baltičkih granica, s isključenim transponderima i bez komunikacije s civilnim kontrolorima leta (LRT). Srpanjsko presretanje uklapa se upravo u taj obrazac.

Švedska mijenja kartu

Ruski letovi uz NATO-ove granice nisu iznimka. Operativna promjena u ovom slučaju bila je drugačija: poljska je posada presrela zrakoplove, švedska nastavila pratnju, a obje su djelovale kroz isto NATO-ovo zapovjedno čvorište. Prije švedskog ulaska u Savez, zračna slika Baltika imala je praznine. Sada ima više savezničkih zrakoplova, više točaka za predaju pratnje i gušću mrežu senzora od južnog Baltika prema Finskom zaljevu.

Poljska daje najbliže lovce. Malbork je blizu Kalinjingrada, ruske militarizirane eksklave, pa poljski zrakoplovi mogu brzo reagirati. Oni polijeću prema odluci nacionalnih vlasti, ali širu sliku koordinira CAOC Uedem. Švedska dodaje dubinu prema sjeveru, ondje gdje je prije bilo manje pokrivenosti.

Rusija iz srpanjskih letova vjerojatno nije tražila teritorij, nego podatke: vrijeme reakcije, radarske emisije, komunikacijske obrasce u blizini savezničkih vježbi. To je standardno mirnodopsko prikupljanje obavještajnih podataka, kakvo provode obje strane.

Od zračne policije do protuzračne obrane

Pratiti zrakoplov i srušiti ga nisu ista zadaća. Zračna policija znači identifikaciju, praćenje i izvješćivanje. Protuzračna obrana znači ovlast da se prijetnja neutralizira. Estonija, Latvija i Litva, koje se od 2004. oslanjaju na rotirajuće savezničke lovce jer nemaju vlastite kapacitete za tu zadaću, žele da se ta razlika suzi.

Estonski ministar obrane Hanno Pevkur najavio je da se 22-godišnja misija zračne policije nad Baltikom podiže na razinu misije protuzračne obrane (ERR, Aviation Week). Takva bi promjena proširila ovlasti SACEUR-a, vrhovnog savezničkog zapovjednika za Europu, i jasnije odredila kada piloti mogu djelovati bez prethodnog poziva vlastitoj prijestolnici. Pevkurov argument jednostavan je: pilotu ne bi trebala politička dozvola da sruši dron koji je već ušao u NATO-ov zračni prostor (Defence24).

Litavski dužnosnici dodali su ogradu. Nadogradnja mijenja stupanj pripravnosti i manevarski prostor zapovjednika, ali ne znači automatski više NATO-ovih lovaca u baltičkim državama. Ograničeni sustavi protuzračne obrane dugog dometa i dalje bi se raspoređivali prema potrebi (Delfi).

Srpanjska epizoda pokazala je da NATO-ova baltička mreža u praksi funkcionira: otkrivanje, uzbuna, identifikacija, pratnja i predaja preko nacionalnih granica. Nije pokazala da je Savez riješio teže pitanje. NATO je dokazao da pratnju može bez zastoja prebaciti s jedne države na drugu. Javnosti nije pokazao tko smije narediti uporabu sile kada cilj više nije samo objekt nadzora.