Portugalov proračun reže javna ulaganja 31%

Portugal u proračunu za 2027. planira 9,687 milijardi eura javnih ulaganja, prema 14,035 milijardi ove godine. Riječ je o nominalnom padu od 31 posto, odnosno iznosu koji nije prilagođen inflaciji (CFP, ECO). Isti proračun predviđa suficit od samo 0,1 posto BDP-a (proračunski prilog), a ta prognoza počiva na bržem gospodarskom rastu nego što ga očekuje portugalsko neovisno tijelo za nadzor javnih financija.

Ministar financija Joaquim Miranda Sarmento predao je prijedlog parlamentu 8. listopada. Zastupnici ga još nisu odobrili (vlada).

Zašto se financiranje smanjuje

Javna ulaganja obuhvaćaju ceste, bolnice, škole i drugu dugotrajnu imovinu koju država gradi ili kupuje. Prema prijedlogu proračuna, njihov udio u BDP-u pada s oko 4,3 na 2,8 posto (proračunski prilog).

Pad slijedi nakon završetka portugalskog plana oporavka i otpornosti (PRR), financiranog iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost. Bespovratna sredstva iz tog mehanizma isplaćivala su se tek nakon ispunjavanja dogovorenih ciljeva, a europski propisi dali su državama do 31. kolovoza 2026. da ih ostvare (Uredba o Mehanizmu za oporavak i otpornost). Portugal je u kolovozu proglasio svoj plan dovršenim, nakon što je Bruxelles isplatio posljednju tranšu (To Brief).

Javna ulaganja koja se ne financiraju iz PRR-a ipak rastu, i to nominalno 6,8 posto, prema Jornal Económico. No riječ je o manjem iznosu, pa on nadoknađuje samo dio novca iz fonda za oporavak koji prestaje pritjecati.

Vlada tvrdi da će dio manjka nadoknaditi ubrzanjem programa Portugal 2030, europskog kohezijskog programa koji financira projekte u siromašnijim regijama (vlada). Na papiru, za to ima prostora. Za „odobrene” projekte sredstva su dodijeljena, dok „izvršena” sredstva označuju novac koji je stvarno potrošen. Do 31. kolovoza Portugal 2030 odobrio je projekte vrijedne oko 14,3 milijarde eura, ali potrošeno je samo pet milijardi (pregled programa Portugal 2030).

Taj nepotrošeni iznos nije slobodno raspoloživ novac. Kohezijska sredstva namijenjena su određenim regijama i svrhama, a prihvatljivi se troškovi mogu financirati do 31. prosinca 2029. (pravila EU-a o koheziji). Brža potrošnja može pomoći, ali taj program ne može jednostavno preuzeti projekte osmišljene za fond za oporavak.

Suficit koji ovisi o rastu

Suficit od 0,1 posto projekcija je, a ne ostvareni rezultat. Vlada za 2027. prognozira 2,1-postotni realni rast, odnosno rast gospodarstva nakon isključenja inflacije (proračunski prilog). Portugalsko neovisno Vijeće za javne financije (Conselho das Finanças Públicas, CFP) očekuje 1,8 posto (CFP). U prvom Pregledu gospodarskih izgleda za 2026. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) predvidjela je još niži rast, od 1,7 posto (OECD).

CFP je ipak ocijenio da je vladina prognoza statistički vjerojatna, ali upozorio da su rizici usmjereni prema sporijem rastu (ECO).

Gospodarski rast utječe na prihode proračuna kroz konkretne kanale. Socijalni doprinosi, koje radnici i poslodavci uplaćuju na temelju plaća, prema SAPO-u trebali bi porasti 7,8 posto. Proračun računa s 1,4 posto više zaposlenih i 4,5 posto višom plaćom po zaposlenom. Ti prihodi ovise o zaposlenosti i nominalnim plaćama, pa slabija prognoza BDP-a ne znači automatski i njihov pad. Usporavanje koje bi zakočilo zapošljavanje ili rast plaća smanjilo bi ih.

Smanjenje ulaganja ostavlja manje prostora za povećanje suficita nego što bi se moglo zaključiti iz njegova opsega. Većina sredstava koja nestaju bila je pokrivena bespovratnim sredstvima EU-a, a s njima prestaju i ti prihodi. Smanjenje rashoda zato uglavnom prati smanjenje prihoda, umjesto da povećava suficit. Uz proračunsku pričuvu od 0,1 posto BDP-a, i manji podbačaj rasta ili prihoda od doprinosa pretvorio bi suficit u manjak.

Što zastupnici još trebaju znati

Pad financiranja je jasan, ali njegov učinak na pojedine projekte nije. Zbirne proračunske tablice pokazuju koliko se ukupna ulaganja smanjuju, no ne i jesu li neki projekti iz PRR-a ostali nedovršeni ili kako bi se financirali.

Ministarstvo financija prije konačnog glasovanja mora zastupnicima odgovoriti na to pitanje. Trebaju znati koji projekti, ako ih ima, još trebaju novac i iz koje će se proračunske stavke financirati.

Prema dosad dostupnim podacima, prijedlog naglo smanjuje javna ulaganja nakon završetka europskog financiranja oporavka, a drugi izvori nadoknađuju samo dio izgubljenog iznosa. Uski suficit ovisi o rastu bržem od prognoza CFP-a i OECD-a. Ako rast bude bliži njihovim procjenama, za očuvanje suficita ostat će vrlo malo prostora.