Qatargate: nalog protiv Avramopoulosa

Grčki mediji vratili su Dimitrisa Avramopoulosa u dosje Qatargate. Prema njihovim navodima, belgijska pravosudna tijela izdala su europski uhidbeni nalog zbog isplata iz organizacije Fight Impunity, nevladine organizacije povezane s Antonijem Panzerijem (in.gr). U javno dostupnom materijalu zasad nema ni belgijske sudske obavijesti ni potvrde belgijskih medija. To je prva čvrsta granica ovog slučaja.

Pitanje naloga

Ako nalog postoji, postupak bi išao kroz sustav europskog uhidbenog naloga. Riječ je o instrumentu EU-a kojim pravosudno tijelo jedne države članice traži od druge države uhićenje i predaju osobe radi kaznenog progona ili izvršenja kazne (Okvirna odluka 2002/584/PUP, e-Justice Portal EU-a).

To ne bi bio diplomatski dogovor. Belgija bi podnijela zahtjev, a Grčka bi kroz svoje sudove odlučivala hoće li po njemu postupiti. Bit je u tome da Grčka ne bi iznova istraživala belgijski predmet, ali bi grčki suci mogli ispitati postoje li pravne zapreke, pitanja temeljnih prava ili domaća pravila koja utječu na izvršenje naloga.

Tu Avramopoulosov sadašnji status postaje važan. On je danas zastupnik u grčkom parlamentu. Članak 62. grčkog Ustava propisuje da zastupnik tijekom mandata ne može biti uhićen, kazneno gonjen ili drukčije ograničen bez dopuštenja parlamenta, osim ako je zatečen pri počinjenju kaznenog djela (grčki Ustav). Njegova navodna izjava da se neće pozivati na imunitet može smanjiti političku napetost. Ne rješava, međutim, pravno pitanje mora li parlament najprije donijeti odluku.

Zašto su isplate važne

Fight Impunity je poveznica zbog koje ovo nije samo grčka politička priča. Panzeri je tu nevladinu organizaciju osnovao nakon odlaska iz Europskog parlamenta. Euronews je 2022. objavio da je Avramopoulos priznao primitak 60.000 eura od te organizacije, tvrdeći da je isplata bila zakonita i prijavljena (Euronews).

Grčki mediji sada spominju veće iznose, oko 70.000 do 75.000 eura, ali ta razlika nije javno razjašnjena (in.gr). Razmak između tih brojki važan je zato što javni zapis i dalje nije potpun. Isplata može biti relevantna istražiteljima, a da sama po sebi ne dokazuje podmićivanje, kaznenu namjeru ili svjesno sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji.

Belgijski predmet postao je ozbiljniji nakon što je Panzeri pristao surađivati s tužiteljima. Reuters je objavio da se obvezao dati informacije o metodama, tokovima novca, državama i osobama koje su navodno bile uključene (Reuters). To može objasniti zašto stare isplate i dalje nose politički rizik. No središnje pravno pitanje ostaje otvoreno: što Belgija, ako išta, konkretno stavlja na teret Avramopoulosu?

Praznina odgovornosti

Qatargate je već prisilio Europski parlament da pooštri pravila o pristupu, prijavama interesa i lobiranju, nakon što je skandal razotkrio slabe unutarnje kontrole (Europski parlament). Kasnije uspostavljeno etičko tijelo EU-a dodalo je zajedničke standarde ponašanja za institucije, ali ono ne može voditi kazneni predmet ni izvršiti uhidbeni nalog (Europska komisija).

Ta je razlika bitna. Europska komisija može trpjeti reputacijsku štetu ako se još jedan bivši visoki dužnosnik EU-a nađe u tom dosjeu. Ali ona ne upravlja postupkom. To čine belgijski tužitelji, grčki sudovi i možda grčki parlament.

Poluge moći zato su raspoređene na nezgodnim mjestima. Belgijski istražitelji, ako nalog postoji, mogu gurati predmet preko granica. Grčke institucije mogu usporiti, filtrirati ili uvjetovati sljedeći korak. Avramopoulos može obećati suradnju, ali ne može sam odrediti ustavni put.

Otvorena pitanja uska su, ali važna. Je li Belgija izdala nalog? Je li ga Grčka službeno zaprimila? Koja se kaznena djela navode? Mora li parlament ukinuti imunitet prije nego što grčke vlasti mogu postupati?

Dok se ti odgovori ne pojave, slučaj mora ostati u prostoru između navoda i dokaza. Produženi život Qatargatea sada testira može li europski pravni sustav slijediti dokaze, a da dužnost, imunitet ili nekadašnji status u EU-u ne zamagle granicu.