Rail Baltica poskupjela na 23,8 mlrd. €

Oko 400 radnika svakodnevno dolazi na gradilište glavnog kolodvora u Rigi, gdje se ugrađuju dizala i postavljaju posljednje fasadne ploče (blbs.lv). Latvijski tim za Rail Balticu očekuje da će taj južni dio biti dovršen do kraja kolovoza. No projekt kojemu taj kolodvor pripada u međuvremenu je poskupio gotovo četiri puta u odnosu na procjenu iz 2017., probio rokove i još nema osigurana sredstva da se njegova razasuta gradilišta povežu u željezničku prugu koja doista funkcionira.

Od 5,8 mlrd. do 23,8 mlrd. eura

Rail Baltica rješava vrlo konkretan infrastrukturni problem. Baltičke države naslijedile su željeznice sovjetskog širokog kolosijeka. Njihove su tračnice šire od standardnog europskog kolosijeka od 1435 mm, što znači da vlakovi iz Tallinna ili Rige ne mogu jednostavno nastaviti prema Poljskoj ili Njemačkoj bez promjene opreme ili infrastrukture. Projekt predviđa novu prugu standardnog kolosijeka od Tallinna, preko Latvije i Litve, do Poljske, čime bi se Baltik prvi put izravno povezao s kontinentalnom željezničkom mrežom Europske unije. EU ga vodi kao prioritetni koridor u okviru TEN-T mreže, europske karte ključnih prekograničnih prometnih pravaca (European Commission).

Takva ambicija nikada nije mogla biti jeftina. Procjena iz 2017. iznosila je 5,8 mlrd. eura. CINEA, agencija Europske unije koja nadzire financiranje projekta, sada ukupni trošak procjenjuje na 23,8 mlrd. eura (CINEA).

RB Rail, zajedničko poduzeće koje upravlja projektom, kao prvi razlog navodi inflaciju: cijene su u baltičkim državama između 2017. i 2023. kumulativno porasle oko 40 posto. Tome su se, prema tvrtki, pridružili proširenje opsega projekta, nova sigurnosna pravila i poremećaji u dobavnim lancima nakon ruskog napada na Ukrajinu (RB Rail). Europski revizorski sud čita isti dosje drukčije. Prema njegovoj ocjeni, prekoračenja proizlaze iz „niske zrelosti projekta, ponovljenih promjena opsega i izmjena projektne dokumentacije” (ECA). Cilj dovršetka do 2030. sada se odnosi samo na smanjenu prvu fazu. Za ostatak projekta nema čvrstog roka (LRT).

Bespovratna sredstva EU-a kroz CEF, Instrument za povezivanje Europe, odnosno briselski fond za infrastrukturu, dosad su pokrila oko 5,6 mlrd. eura (CINEA). Preostaje manjak koji se mjeri milijardama. RB Rail zato upozorava da dovršetak prve faze ovisi o predvidljivom financiranju u proračunskom razdoblju EU-a od 2028. do 2034., o kojemu pregovori još nisu ni zaključeni.

Izvođači zarađuju sada. Putnici i NATO čekaju.

Građevinska potrošnja nije isto što i vrijednost prometnog koridora. Ugovor za kolodvor danas puni knjige građevinskih tvrtki. Koridor počinje stvarati vrijednost tek kada vlakovi mogu pouzdano prelaziti granice i prevoziti putnike, teret ili vojnu opremu. U toj razlici vidi se tko već dobiva, a tko još čeka.

Građevinske tvrtke zasad su najizravniji dobitnici. U Estoniji je infrastrukturna tvrtka TREV-2 Grupp povećala promet za gotovo 40 posto, na 79 mil. eura, pri čemu je više od polovice prihoda došlo iz poslova vezanih uz Rail Balticu. Uprava je bila otvorena: bez tog projekta „bili bismo na dnu” (DV). EBRD, Europska banka za obnovu i razvoj, tretira gradnju Rail Baltice kao potporu rastu baltičkih gospodarstava u 2026. i 2027. godini (EBRD).

Latvija najjasnije pokazuje nerazmjer između vidljivih radova i funkcionalne pruge. Zemlja je na Rail Balticu potrošila oko 587 mil. eura, od čega je 436,5 mil. eura otišlo na kolodvor u Rigi i čvor kod zračne luke (Mixnews). Drugim riječima, Latvija znatno ulaže u čvorove prije nego što ima novac za prugu koja bi ih povezala: raspoloživa sredstva za glavnu trasu pokrila bi samo 52,66 km nasipa, bez tračnica, signalizacije i kolodvora (Obzor). Sam dovršetak ključne faze kolodvora u Rigi zahtijevao je hitno preusmjeravanje 114 mil. eura iz europskog Fonda za oporavak (Järnvägsnyheter). Željeznički koridor vrijedi koliko i njegova najslabija nacionalna dionica, a poljska kašnjenja u nabavi za dionicu Białystok-Ełk ugrožavaju ključni ulaz prema Litvi (Suwalki24).

Sigurnosni argument u međuvremenu je ojačao. Europska komisija sada vojnu mobilnost tretira kao prioritet prometne infrastrukture, a EIB, Europska investicijska banka, izrijekom financira željeznička poboljšanja za obrambenu logistiku (European Commission, EIB). Taj bi argument mogao održati tok novca i ondje gdje sama prometna računica, prema revizorskim nalazima, teško opravdava trošak. Ekonomist TalTecha Karsten Staehr nazvao je Rail Balticu „predvidljivim neuspjehom”: preskupim, zakašnjelim i postupno pojednostavljenim projektom (Trialoog).

Preciznija ocjena glasi ovako: porezni obveznici EU-a i nacionalni proračuni baltičkih država nose financijski rizik; građevinske tvrtke već imaju potražnju; putnici, teretni prijevoznici i NATO-ovi planeri dobit će stvarnu vrijednost samo ako prekogranična pruga naposljetku proradi. Odluka o sljedećem europskom proračunu pokazat će hoće li kolodvor u Rigi postati dio željeznice ili skupi spomenik koridoru koji Europa nije uspjela dovršiti.