RBI traži 3,15 milijardi eura

Raiffeisen Bank International pred austrijskim sudom traži 3,15 mlrd. eura od tvrtke povezane s Rusijom, i to iz imovine koju su zamrznule sankcije Europske unije. Ruski sudovi istodobno tvrde da RBI toj istoj tvrtki duguje novac. Austrijska banka sada želi da joj Beč dopusti naplatu iz imovine koju je EU blokirala. Pred sudom je zato pitanje na koje europsko pravosuđe dosad nije odgovorilo u ovakvim razmjerima: može li zamrznuta imovina postati izvor naknade za gubitke zapadne banke?

Tužba se odnosi na 28,5 milijuna dionica Strabaga, najveće austrijske građevinske grupe, kao i na zadržane dividende i novac koji drži Rasperia, subjekt povezan s Rusijom čiji je udjel zamrznut prema Uredbi EU-a 269/2014. RBI je 23. srpnja priopćio da ruska zabrana pokretanja postupaka u inozemstvu, odnosno sudski nalog kojim se stranke pokušava spriječiti da tuže pred stranim sudovima, ipak ostavlja prostor za postupak u Austriji bez aktiviranja kazni do 2,85 mlrd. eura (Reuters/Euronext, MarketScreener).

Kako su se gubici gomilali

RBI je pokušao djelomično izaći iz Rusije kroz posao koji je uključivao Rasperijin udjel u Strabagu. Dogovor je propao, a ruski su sudovi potom neuspjeli izlazak banke pretvorili u niz financijskih obveza. Jednom je presudom ruskoj podružnici RBI-ja naloženo plaćanje oko 2,4 mlrd. eura. Druga je, u prosincu 2025., dodala još 339 mil. eura.

Te presude nisu ostale na papiru. Ruska središnja banka u ožujku je provela jednu odluku tako što je s računa podružnice izravno skinula 31,567 mlrd. rubalja (izvješće RBI-ja za prvo tromjesečje 2026.). RBI je još lani u srpnju otpisao 1,2 mlrd. eura očekivanih naplata i prijavio tromjesečni gubitak od 557 mil. eura (EQS News, Global Banking and Finance). Ovaj je mjesec ruski sud potpuno blokirao prodaju ruske jedinice RBI-ja (Ground News).

Stisnut u Moskvi, RBI je spor premjestio u Beč.

Što zapravo znači „zamrznuto” i zašto je to važno

Zamrzavanje imovine prema sankcijama EU-a znači da je vlasnik ne može prodati, iz nje primati prihod ni premještati je. No Europska unija time ne preuzima vlasništvo. Imovina ostaje u pravnom međuprostoru: nedostupna je, ali i dalje pripada sankcioniranoj strani. Smjernice Europske komisije o sankcijama tu su jasne: zamrzavanje blokira uporabu i prijenos, ali ne mijenja vlasnika.

Da bi RBI uspio, austrijski bi sud morao dopustiti da se zamrznuta vrijednost iskoristi za privatni odštetni zahtjev, a da se pritom formalno zadrži tvrdnja kako EU imovinu nije zaplijenila. To je pravno neprovjeren prijelaz. Ako ga sud prihvati, zamrzavanje počinje djelovati manje kao ograničenje, a više kao spremište vrijednosti dok se ne pojavi dovoljno uvjerljiv korporativni vjerovnik. Time nastaje moralni hazard, odnosno rizik da poduzeća prihvaćaju veće poslovne rizike jer očekuju da će dio troška na kraju snositi netko drugi: zašto brzo napustiti Rusiju ako se gubici mogu naknadno pokriti iz zamrznute europske imovine?

Europski diplomati taj rizik vide jasno. Dužnosnici su za RFE/RL rekli da strahuju kako bi obeštećenje RBI-ja nagradilo banku koja je ostala u Rusiji i potaknulo Moskvu na dodatne zapljene europske korporativne imovine u znak odmazde (RFE/RL).

Tko dobiva, tko gubi

Ako tužba uspije, dioničari i uprava RBI-ja vraćaju vrijednost iz pozicije koja bi inače bila izgubljena. To je izravna korist za dioničare. Sankcionirana strana oko Rasperije gubi ekonomsku vrijednost imovine kojoj ionako ne može pristupiti. Sustav EU-a za zamrzavanje sankcionirane imovine gubi nešto teže mjerljivo: vjerodostojnost neutralnog ograničenja, a ne alata preraspodjele.

Posljedice se šire i izvan ovog spora. Druge europske tvrtke koje su još povezane s Rusijom mogle bi se suočiti s oštrijom odmazdom ako Moskva austrijski presedan protumači kao europsko posezanje u zamrznutu imovinu. Neriješeni ruski sporovi već slabe RBI-jevu poziciju kao regionalnog kupca: njegova ponuda za Addiko Bank na jadranskom prostoru iznosi 26,50 eura po dionici, dok NLB nudi 37 eura, uz potporu EBRD-a, Europske banke za obnovu i razvoj (Delo, Dnevnik).

Za klijente RBI-ja u poslovnicama u Češkoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj prijetnja je neizravna. Lokalne podružnice regulirane su odvojeno, a pravo EU-a štiti depozite do 100.000 eura po osobi (Direktiva o sustavima osiguranja depozita). No banka koju tržište doživljava rizičnijom zadužuje se skuplje, a taj se trošak zatim prelijeva na korisnike kredita. RBI je za 2025. prijavio 1,44 mlrd. eura dobiti bez Rusije (preliminarni rezultati RBI-ja, Sustainability Reports). Austrijski zahtjev velik je u odnosu na tu zaradu.

Sud sada mora odlučiti može li zamrzavanje postati naplata. Taj će odgovor utjecati na računicu svake europske tvrtke koja je i dalje zapletena s Rusijom.