Nizak Dunav zaustavio reaktore

Dunav kod rumunjske nuklearne elektrane Cernavoda ovih dana nosi oko 1.630 kubičnih metara vode u sekundi, približno trećinu uobičajenoga srpanjskog protoka (Agerpres, Știrile ProTV). Tristo kilometara uzvodno, kod mađarske elektrane Paks, vodomjer je pao na -118 centimetara, što je lokalni rekord (Telex).

Nuklearne elektrane trebaju rijeke za hlađenje. Reaktor samo dio proizvedene topline pretvara u električnu energiju, dok se ostatak mora sigurno odvesti vodom. Kad je rijeka preniska ili pretopla, elektrana više ne može dovoljno učinkovito izbacivati toplinu iz sustava pa operater mora zaustaviti proizvodnju.

Upravo se to ovaj tjedan dogodilo na dvama krajevima dunavskog bazena. Rumunjska je zaustavila oba reaktora u Cernavodi i tako iz mreže izbacila oko 1.300 MW. Predsjednik Ilie Bolojan rekao je da je riječ o količini bliskoj petini rumunjske potrošnje električne energije (HotNews). Mađarski državni MVM 29. srpnja počeo je zaustavljati treći blok Paksa, elektrane koja u normalnim okolnostima proizvodi gotovo polovinu mađarske električne energije (TVP World, HVG).

Ni jedno zaustavljanje nije bilo posljedica nesreće, nego preventivna odluka. Rumunjsko ministarstvo energetike upozorilo je da bi kvar samo jedne pumpe za hlađenje mogao značiti popravak dug i do godinu dana (Mediafax). U toj računici dvotjedni prekid proizvodnje manji je trošak.

Jeftina struja ispada, skupa ulazi

Nuklearna električna energija, nakon što je elektrana već izgrađena, ima vrlo nizak trošak proizvodnje. Kad takva proizvodnja nestane iz mreže, zamjenjuju je plinske elektrane, uvoz preko granice ili drugi fleksibilni izvori koji se mogu brzo uključiti. Svi su skuplji.

Na veleprodajnim tržištima električne energije cijenu, pojednostavljeno rečeno, određuje najskuplji proizvođač koji je još potreban da bi se zadovoljila potražnja. Zato ispad jeftine nuklearne proizvodnje ne poskupljuje samo zamjensku energiju, nego podiže cijenu za cijelo tržište.

Nakon isključenja Cernavode, rumunjska cijena za isporuku dan unaprijed skočila je za 22,1 euro, na 132,87 eura po megavatsatu. U Mađarskoj je isti pokazatelj porastao za 26,50 eura, na 122,08 eura/MWh (Serbia Energy, Serbia Energy).

Rumunjska se u samo nekoliko sati pretvorila iz neto izvoznika u neto uvoznika električne energije. Najveći pritisak javlja se između 20 i 23 sata, kada potrošnja kućanstava raste, a solarna proizvodnja nestaje iz sustava. U tim večernjim satima Rumunjska je uvozila oko 1.700 MW, ponajviše iz Bugarske (Digi24, Profit.ro).

Ta ovisnost nije osobito čvrst oslonac. Bugarski vodomjeri na Dunavu kod Rusea već pokazuju -85 centimetara, ispod dosadašnjih povijesnih minimuma (ClubZ).

Tko plaća, tko zarađuje

Rumunjska kućanstva zasad su djelomično zaštićena jer dužnosnici tvrde da domaći ugovori imaju fiksne cijene do kraja godine (Romania Insider). No fiksna cijena ne briše trošak, nego ga premješta. Plaćaju ga opskrbljivači koji moraju kupovati skuplju zamjensku energiju, potrošači pri idućem usklađivanju cijena ili državni proračun.

Industrijski potrošači izravnije osjećaju skok veleprodajnih cijena. Bolojan je javno pozvao građane i industriju da smanje večernju potrošnju, dok su rumunjska i mađarska vlada pripremale krizne planove za smanjenje opterećenja velikih potrošača, uz izuzeće bolnica (444.hu, Portfolio).

Dobitnici su operateri plinskih elektrana i izvoznici električne energije koji prodaju po višoj cijeni nastaloj u satima nestašice. Operateri nuklearnih elektrana gube proizvodnju i prihod.

Nije iznimka

Ovo nije jednokratan poremećaj. Francuski Cour des comptes, državni revizorski ured, dokumentirao je gubitke nuklearne proizvodnje povezane s klimom kao ponavljajući problem: francuske su elektrane 2018., 2019. i 2020. svake godine izgubile najmanje 1 TWh proizvodnje jer su rijeke bile previše tople ili preniske (Argus).

Dunavski bazen sada pokazuje isti obrazac, i to na rijeci koja hladi reaktore u četiri države. Za Hrvatsku je pouka neizravna, ali važna: europsko tržište električne energije povezano je dovoljno gusto da problemi s vodom u jednoj regiji mogu brzo promijeniti cijene i tokove energije drugdje.

Rumunjski operator prijenosnog sustava procjenjuje da bi se prvi blok Cernavode mogao ponovno pokrenuti oko 4. kolovoza, a drugi oko 10. kolovoza (Profit.ro). Ti rokovi ovise o kiši koju meteorolozi zasad ne jamče.

Širi problem neće završiti s jednim toplinskim valom. Europa gradi čišći elektroenergetski sustav, ali dio njezinih najpouzdanijih niskougljičnih elektrana i dalje ovisi o hladnoj i obilnoj riječnoj vodi, resursu koji klimatske promjene postupno smanjuju.