Rajna učetverostručila troškove prijevoza

Vodostajna postaja u Kaubu navečer 13. rujna pokazivala je približno 28 cm (WSV/Pegelonline). Kaub je usko grlo na Srednjoj Rajni i ključna mjerna točka najprometnijega europskog unutarnjeg plovnog puta. Izmjerena vrijednost nije stvarna dubina rijeke: kada se pribroji održavana dubina plovnoga kanala ispod referentne razine, plovni put bio je dubok oko 138 do 141 cm (ELWIS). Teglenice pri toj dubini mogu ukrcati tek dio uobičajenog tereta. Istu količinu robe stoga moraju prevoziti u više plovidbi, pa trošak po toni raste.

Prijevoz tone goriva od Rotterdama do Karlsruhea 11. rujna stajao je 165 do 170 eura, gotovo četiri puta više od približno 45 eura potkraj lipnja (UkrAgroConsult, Reuters/Zonebourse). Ovo je treći veliki poremećaj plovidbe Rajnom zbog suše u osam godina, nakon 2018. i 2022. (DW). Svaki put isto usko grlo priguši promet na istom koridoru. Razlika je u tome koliko gospodarstvu preostaje zaštitnih mehanizama: zaliha, ugovora s fiksnim cijenama te slobodnih kapaciteta na željeznici i cestama.

Deset dana predaha, pa povratak prema rekordno niskim razinama

Kiša je potkraj kolovoza nakratko podignula vodostaj u Kaubu na oko 60 cm, nakon čega su vozarine pale na 100 do 110 eura (Reuters/gCaptain). Predah je trajao približno deset dana. Do 12. rujna vodostaj se spustio na 19 cm, blizu dosad najniže zabilježene razine od 5 cm, izmjerene 17. kolovoza (Tagesschau, Netz-Trends). Službene prognoze predviđale su tek blag oporavak na 33 do 36 cm, što je i dalje premalo za uobičajeno opterećenje plovila (prognoza ELWIS-a).

Nizozemska unutarnja plovidba u kolovozu je prevezla 18,8 posto manje tereta nego godinu prije, što je najslabiji kolovoški rezultat u posljednjih petnaest godina (CBS). CMA CGM uveo je izvanrednu naknadu od 75 eura po kontejneru za kopneni prijevoz preko svoje mreže u Beneluksu prema Njemačkoj, Švicarskoj i Francuskoj (AJOT). Hapag-Lloyd potom je odredio naknadu od 50 eura po kontejneru za odredišta u srednjoj Europi (Container News).

Od Rotterdama do Basela troškovi se gomilaju

Najveća šteta nastaje na završnim dijelovima koridora. Glavni izvršni direktor BASF-a Markus Kamieth rekao je u kolovozu da tvrtka više ne može u cijelosti ispunjavati ugovorene isporuke nekih kemijskih proizvoda, premda tada još nije bilježila znatniji utjecaj na dobit (Investing.com). Kemijska industrija ovisi o tekućim sirovinama koje stižu teglenicama i teško ih je preusmjeriti na kamione. Zato nizak vodostaj Ludwigshafen pogađa prije nego proizvođače čelika u Duisburgu.

Švicarska, kontinentalna država na krajnjem dijelu riječnoga puta, bilježi najizraženiji cjenovni udar. Prema dostupnim informacijama, prijevoz od Rotterdama do Basela dosegnuo je oko 240 švicarskih franaka po toni, dok se u uobičajenim okolnostima kreće između 22 i 28 franaka. Švicarska novinska agencija AWP procijenila je da je poremećaj plovidbe Rajnom povećao trošak goriva u Švicarskoj za 0,12 do 0,16 franaka po litri (Schweizer Bauer/AWP). Maloprodajni podaci zasad ne potvrđuju je li se taj iznos u cijelosti prelio na cijene na benzinskim postajama.

Vlakovi i kamioni ne mogu nadomjestiti izgubljeni kapacitet

Željeznica može preuzeti dio tereta. Kombiverkehr je na pravcima usporednima s Rajnom ponudio približno 2.000 TEU-a tjedno, pri čemu je TEU standardna mjera kontejnerskog kapaciteta koja odgovara jednom kontejneru duljine dvadeset stopa (Eurotransport). DB Cargo objavio je da može staviti na raspolaganje dodatnih 300 vagona (Verkehrsrundschau). Željeznički i cestovni prijevoz ipak mogu samo ublažiti poremećaj, a ne zamijeniti riječni promet. Prema procjenama iz industrije, izgubljeni kapacitet Rajne odgovara prijevozu s približno 250.000 kamiona mjesečno (Ingenieur.de).

Stefan Kooths iz Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu procijenio je da bi dugotrajan poremećaj mogao smanjiti proizvodnju za jednu do dvije milijarde eura, a rast njemačkog BDP-a u trećem tromjesečju usporiti za 0,1 do 0,2 postotna boda (Die Zeit, DW). Riječ je o prognozama, a ne o već izmjerenim gubicima. Iskustvo iz 2018. ipak pokazuje što se događa kada nizak vodostaj potraje dovoljno dugo da poduzeća iscrpe zalihe i zamjenske prijevozne mogućnosti: BASF je tada zabilježio približno 250 milijuna eura štete na dobiti, dok je Bundesbank procijenio da je rast BDP-a u svakom od dva uzastopna tromjesečja bio niži za 0,1 postotni bod (Bundesbank, izvješće BASF-a za 2018.).

Nizak vodostaj već je višestruko povećao cijenu teretnog prijevoza Rajnom. Hoće li uslijediti i širi pad proizvodnje, ovisi o tome hoće li poduzeća iscrpiti zalihe i zamjenske prijevozne pravce prije oporavka rijeke. Vodostaji zabilježeni 2026. niži su nego 2018., ali razmjere gospodarske štete odredit će trajanje poremećaja, a ne samo dubina vode.