Rumunjska traži radare NATO-a nakon lučke eksplozije

Dron je početkom mjeseca eksplodirao u rumunjskoj luci Constanta. Kaznena istraga još traje i zasad nijedna mogućnost nije isključena: nesreća, navigacijska pogreška, prelijevanje elektroničkog ratovanja iz ratne zone ili namjeran napad. Rumunjski predsjednik Nicușor Dan potvrdio je da se razgovara s ukrajinskim dužnosnicima, ali javno nije pripisao odgovornost nijednoj strani.

Ono što je eksplozija razotkrila jasnije je od njezina uzroka. Constanta je jedna od crnomorskih ulaznih točaka za europske Koridore solidarnosti, prometne pravce koje je Bruxelles uspostavio 2022. kako bi ukrajinsko žito i roba nastavili izlaziti na tržišta nakon što je Rusija poremetila uobičajene trgovačke rute (European Commission). Ratni objekt dospio je do logističkog čvora o kojem Europa ovisi, a nijedan javno vidljiv lanac odgovornosti ne objašnjava tko ga je trebao otkriti, klasificirati ili zaustaviti.

Praznina između radara

Rumunjska ima sustave za obranu od dronova projektirane za prijetnje iz zraka. Prema dostupnim informacijama, jedan takav sustav nekoliko tjedana ranije presreo je dron u letu. Odvojeno od toga, obalni nadzor kojim upravljaju rumunjska mornarica i lučke vlasti prati plovila iznad određene veličine. Besposadno površinsko plovilo, mali daljinski upravljani brod koji može nositi eksploziv, ne uklapa se čisto ni u jedan sustav: previše je pomorsko za protuzračnu obranu, a premalo za klasično praćenje brodova.

Ometanje GPS-a dobro je dokumentirano u širem crnomorskom području (GPSJam). Nije utvrđeno jesu li ometanje ili lažiranje GPS signala skrenuli baš ovo plovilo s kursa. No obrambena praznina postoji neovisno o uzroku. Sustavi su građeni za različite prijetnje, a ova je prijetnja prošla između njih.

Rumunjska je zato od NATO-a zatražila privremeno raspoređivanje radara i protudronskih sustava duž svoje obale (24chasa). Sam zahtjev pokazuje gdje je problem: između mirnodopske regulacije luka i ratnih objekata koji plutaju ili se usmjeravaju prema savezničkim vodama, izvan okvira za koji je jedan nacionalni sustav bio projektiran.

Tko čuva luku?

Lanac odgovornosti za zaštitu luke poput Constante prolazi kroz najmanje četiri razine. Nijedna ne pokriva cijeli problem.

Prva je lučka uprava, zadužena za komercijalni rad luke i osnovnu sigurnost objekata. Iznad nje je rumunjska vojska, uključujući obalnu stražu, mornaricu i protuzračnu obranu, ali svaka od tih sastavnica nadzire drugo područje i djeluje kroz različite zapovjedne strukture. Dron koji dolazi morem i ulazi u lučke vode mogao bi zato pasti između svih triju nadležnosti.

Pravo Europske unije od država članica traži da štite lučke objekte i kritičnu infrastrukturu, uključujući prometne koridore (Directive (EU) 2022/2557, Council). Pomorska sigurnosna strategija EU-a dodaje okvire za koordinaciju nadzora i kibernetičkih rizika (European Commission). No Bruxelles postavlja standarde i financira nadogradnje. Ne raspoređuje ljude u lukama niti upravlja radarima.

NATO djeluje po drukčijoj logici. Prema članku 4. Sjevernoatlantskog ugovora, saveznica može zatražiti konzultacije kada procijeni da joj je sigurnost ugrožena. To je korak namijenjen nejasnim situacijama, ispod praga kolektivne obrane iz članka 5. (NATO). Bugarska, Rumunjska i Turska, tri članice NATO-a s obalom na Crnom moru, već su pokrenule zajedničku skupinu za protuminsko djelovanje koju je NATO operativno aktivirao (NATO MARCOM). Ta je skupina usmjerena na mine, a ne na dronove, ali pokazuje da države na prvoj crti znaju kako je rat fizičke opasnosti gurnuo i u njihove vode.

Zatim dolaze komercijalni akteri: osiguravatelji koji procjenjuju rizik i brodarske kompanije koje preusmjeravaju teret. Zasad nijedna od tih skupina nije javno promijenila postupke za Constantu.

Europska unija osudila je ruska kršenja savezničkog zračnog prostora u regiji (EEAS). Analitičari koji prate NATO-ovu arhitekturu odgovora na sivu zonu upozoravaju da savezničke procedure najbolje funkcioniraju kada je jasno što se dogodilo; incidenti koji se opiru čistoj kategorizaciji opterećuju cijeli sustav (CEPA).

Sljedeći put

Constanta je važna zato što ju je Europska unija označila kao ratni logistički koridor. Europa je te rute uspostavila kako bi održala ukrajinsko gospodarstvo brže nego što je razjasnila kako će ih braniti od prijetnji koje prolaze između postojećih sustava otkrivanja. Neriješeno pitanje vratit će se s idućim incidentom: kada novi pomorski objekt stigne do europske luke povezane s ukrajinskim ratnim gospodarstvom, odgovornost i dalje bude nejasna, a zračna i pomorska obrana i dalje budu odgovarale različitim zapovjedništvima, tko će dovoljno brzo odlučiti ostaje li luka otvorena, zatvara li se ili traži pomoć?