Rumunjska produbljuje Dunav za nuklearku

Rumunjska je od sredine kolovoza ostala bez oba nuklearna reaktora u Cernavodi, a država sada fizički mijenja korito Dunava kako bi ih ponovno pokrenula. Radnici miniraju podvodne stijene i ispuštaju vodu iz akumulacija kako bi prema zahvatu za hlađenje elektrane usmjerili dovoljno protoka. Cijenu nestanka 1,4 GW jeftine i stabilne struje, kakvu nuklearna elektrana inače proizvodi danju i noću, sada plaćaju uvoznici, veliki industrijski kupci i tržišta električne energije u široj regiji (World Nuclear Association).

Kako rijeka zaustavi reaktor

Cernavodă proizvodi oko petine rumunjske električne energije (World Nuclear Association). Mehanizam je jednostavan: reaktor zagrijava vodu u paru, para pokreće turbine, a Dunav tu paru zatim hladi natrag u vodu kako bi se ciklus mogao ponavljati. Kada se razina rijeke spusti prenisko za ulazne crpke, elektrana prestaje proizvoditi struju. Nije riječ o sigurnosnom kvaru, nego o tome da nema dovoljno rashladne vode.

Prvi blok zaustavljen je 28. srpnja. Drugi je slijedio 13. kolovoza, nakon što je protok Dunava kod Baziașa pao na oko 1.350 m³/s, približno trećinu uobičajenoga kolovoškog prosjeka (Agerpres, Digi24). Romeo Urjan iz Nuclearelectrice rekao je BBC-ju da ponovno pokretanje ne očekuje u roku od deset dana (BBC). Rumunjski mediji 21. kolovoza izvještavali su da je povratak prije rujna malo vjerojatan (Recorder).

Raniji hitni radovi, uključujući podvodna miniranja i teglenice napunjene kamenjem, podigli su razinu vode za oko 8 cm i drugom bloku kupili još devet dana rada prije zaustavljanja (HotNews). Rumunjski odbor za izvanredne situacije 22. kolovoza odobrio je novi krug mjera: dodatno jaružanje i ispuštanje vode iz akumulacija na Oltu, po 50 m³/s tijekom pet dana (Agerpres, News.ro). Svako takvo ispuštanje uzima vodu koja bi inače služila navodnjavanju ili hidroelektranama nizvodno. Rumunjska tako kupuje vrijeme na rubovima postojeće infrastrukture, a ne rješava sušu.

Tko plaća struju koja nedostaje

Opskrba nije prekinuta, ali zamjenska struja nije bila jeftina. Prve večeri bez nuklearne proizvodnje uvoz je u vršnom opterećenju pokrio oko 1.839 MW, odnosno 27,4 posto potrošnje (Curs de Guvernare). Cijene za dan unaprijed na burzi OPCOM, gdje se električna energija kupuje za isporuku sljedećeg dana, 13. kolovoza premašile su 1.700 leja/MWh u večernjem vrhuncu potrošnje (Gândul). Kako bi smanjila ovisnost o uvozu, Rumunjska je ponovno pokrenula blok na ugljen u Rovinariju snage oko 300 MW (Romania Insider).

Nuclearelectrica se pozvala na višu silu, pravni institut kojim se tvrdi da izvanredni događaj onemogućuje ispunjenje ugovornih obveza, te kupce upozorila da možda neće moći isporučiti ugovorene količine (ZF). Sljedeći sloj rizika nose veliki industrijski potrošači: rumunjski izvanredni okvir dopušta ograničavanje industrijske potrošnje i obustavu izvoza ako sustavu zatreba dodatna zaštita (Balkan Green Energy News).

Dobitnici su oni koji imaju struju za prodaju. Bugarski i mađarski trgovci tražili su 3.500–4.000 MW prekograničnih kapaciteta, odnosno prava za prijenos električne energije preko interkonektora, u trenutku kada je rumunjska i mađarska nuklearna proizvodnja pala. Bugarska elektrana Kozloduj time je privremeno postala jedan od najvrjednijih proizvođača u regiji (Mediapool). Regionalne cijene za dan unaprijed 17. kolovoza kretale su se od 153 €/MWh u Grčkoj do 173 €/MWh u Rumunjskoj i oko 184 €/MWh u Mađarskoj (Newmoney).

Ista suša, različite granice

Mađarska elektrana Paks pokazuje istu fiziku. MVM je 27. srpnja počeo smanjivati proizvodnju kada je vodomjer na Dunavu pokazao -106 cm; do 2. kolovoza radio je samo jedan od osam turbogeneratora (MVM Paks, MVM Paks). Dnevni neto trošak mađarskog uvoza porastao je s oko 0,6 mlrd. forinti krajem srpnja na gotovo 4 mlrd. forinti početkom kolovoza (Telex/G7). U Francuskoj je analiza Le Mondea, temeljena na podacima EDF-a, pokazala da su okolišna ograničenja 16. kolovoza dosegnula vrhunac od 12,8 GW nedostupnih nuklearnih kapaciteta (Le Monde).

Svaka je država pronašla privremeni izlaz: jaružanje, ponovno pokretanje ugljena, ispuštanje vode iz akumulacija, uvoz. Rumunjsko vraćanje ugljena u sustav sukobljava se s obvezama iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost, prema kojima bi se iste te elektrane trebale zatvarati; Bukurešt je Europskoj komisiji već poručio da želi odgoditi ta zatvaranja (HotNews). Koordinacijska skupina Europske komisije za električnu energiju priopćila je da je širi sustav ostao stabilan (European Commission). Europska mreža može apsorbirati ovakav klimatski udar, ali uz višu cijenu uvoza, ugljena, plina i oskudnog prostora na interkonektorima. Svako rješenje troši tuđu akumulaciju, dopuštenu emisiju ugljena ili izvozni višak.