Rumunjska ukida 87 bonusa za EU sredstva

Novi rumunjski zakon o plaćama u javnom sektoru, objavljen danas, ukida 87 od ukupno 151 kategorije dodataka za državne zaposlenike, dok preostale dodatke ograničava na 20 posto osnovne plaće (Digi24). Parlament ga mora usvojiti do 1. srpnja kako bi Rumunjska povukla više od 700 mil. eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, europskog postpandemijskog fonda u kojem se svaka isplata veže uz konkretno provedene reforme. Sindikati, pravosudni dužnosnici i sudski službenici već se mobiliziraju kako bi ga zaustavili. Najmanje četiri druge države članice suočene su s istim sukobom domaćeg otpora i europskih uvjeta, uz isti krajnji rok: 31. kolovoza, zakonsku granicu nakon koje Europska komisija automatski smanjuje nepotrošene dodjele iz Mehanizma.

Vlade žele, sustavi se opiru

Rumunjska vladajuća koalicija ima parlamentarnu većinu. No policijski sindikati najavljuju da će „svim zakonitim sredstvima” blokirati provedbu. Pravosudni dužnosnici tvrde da im reforma smanjuje plaće za oko 11 posto i time zadire u neovisnost sudstva, a sud u Bukureštu već je naložio vladi da sucima isplati zaostatke plaća, uz dnevne kazne za nepoštovanje odluke (Romania Insider).

U Budimpešti prepreka nije samo politička volja, nego država koju je nova vlast naslijedila. Mađarska vlada Pétera Magyara želi provesti reforme, ali institucije oblikovane u Orbánovu razdoblju pružaju otpor. Sudovima i dalje upravljaju kadrovi imenovani pod prethodnim režimom. Sveučilišne zaklade, stvorene kako bi se u njih preusmjerila državna imovina, ostale su ukorijenjene u sustavu. Magyar mora ispuniti 27 ključnih prekretnica vladavine prava, od neovisnosti sudstva do borbe protiv korupcije i transparentnosti javne nabave, prije nego što Mađarskoj bude isplaćen ijedan dio od 10,4 mlrd. eura. Dosad nije isplaćen ni jedan euro (Portfolio, Euobserver).

Dok se Rumunjska i Mađarska muče s ispunjavanjem uvjeta, Portugal tiho mijenja pravila kojima se provjerava jesu li uvjeti ispunjeni. Lisabon je, nakon što je već primio velik dio svoje dodjele, predložio zakon kojim bi se prag za prethodnu kontrolu Revizorskog suda podigao sa 750.000 eura na 10 mil. eura. Time bi većina javnih ugovora bila izuzeta od provjere prije potpisivanja. Predsjednik Suda upozorio je da se time stvaraju „zone bez nadzora” vrijedne milijarde eura godišnje. Tijelo koje bi trebalo nadzirati trošenje europskog novca slabi se upravo kako bi se potrošnja ubrzala.

Europski parlament prema Slovačkoj je povukao oštriju crtu. Dana 20. svibnja zastupnici su s 347 glasova za i 165 protiv pozvali Komisiju da razmotri zamrzavanje slovačkih sredstava, pozivajući se na ukidanje antikorupcijskih tijela i sumnje u prijevare s novcem za ruralni razvoj (European Parliament, Denník N). Rezolucija nema pravnu snagu, ali stigla je nekoliko dana nakon što je Komisija već smanjila slovačku dodjelu poslije istrage OLAF-a, europskog ureda za borbu protiv prijevara.

Presedan koji je postavila Poljska

Nad svim tim slučajevima stoji poljski presedan. U veljači 2024. Komisija je Varšavi odblokirala 137 mlrd. eura nakon dolaska vlade Donalda Tuska, iako tada nije bio usvojen nijedan zakon o reformi pravosuđa. Dovoljan je bio „akcijski plan” (European Papers). Dvije godine kasnije poljski predsjednik Nawrocki stavio je veto na ključne pravosudne zakone. Suci su odblokiranje osporili pred najvišim sudom Europske unije, gdje je viši pravni savjetnik već doveo u pitanje jesu li postavljene prekretnice bile dostatne. To je prvi ozbiljan pravni test širine Komisijine diskrecije u Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Tko odlučuje kad rok istekne

Mehanizam Komisiji daje gotovo potpunu slobodu procjene je li neka reforma „zadovoljavajuće ispunila” zadanu prekretnicu. Domaći akteri, poput sindikata, sudova ili strukovnih udruga, nemaju formalni kanal kojim bi mogli osporiti takvu ocjenu (Verfassungsblog). Nijedna prekretnica iz Mehanizma dosad nije formalno odbijena.

Rumunjski sindikati ne mogu pravno zaustaviti zakon o plaćama. Mađarske naslijeđene institucije možda se neće pomaknuti dovoljno brzo. Portugal prazni nadzorna tijela koja bi trebala kontrolirati europsku potrošnju. Slovačka odbacuje pritisak Europskog parlamenta. Poljska je već pokazala da politički prihvatljiva vlada može dobiti milijarde na temelju obećanja. Rok 31. kolovoza pokazat će je li uvjetovanost stvarni mehanizam ili još jedan rok oko kojega se na kraju pregovara.