Rumunjska brani rejting BBB-

Rumunjsko ministarstvo financija sastalo se 14. srpnja s agencijom Fitch Ratings kako bi obranilo investicijski kreditni rejting zemlje (HotNews). Odluka se očekuje 31. srpnja. Rumunjska je trenutačno na ocjeni BBB-, uz negativne izglede, što je posljednja stepenica prije „špekulativnog” razreda, odnosno razine koju ulagači nazivaju junkom (Știrile ProTV). Snižavanje rejtinga suzilo bi krug ulagača koji smiju ili žele držati rumunjski dug, povećalo trošak državnog zaduživanja i prelilo se na skuplje kredite u cijelom gospodarstvu.

Manjak se smanjuje, ali gospodarstvo se steže

Ministar financija Alexandru Nazare predstavio je Fitchu smanjenje manjka, napredak u reformama i bolju iskorištenost europskih fondova. Dio te argumentacije podupire i EBRD, Europska banka za obnovu i razvoj: rumunjski proračunski manjak, razlika između državnih prihoda i rashoda, smanjen je s 9,3 posto BDP-a u 2024. na 7,9 posto u 2025., dok se za 2026. očekuje 6,2 posto. Državna potrošnja krajem 2025. pala je 11 posto u odnosu na godinu prije (EBRD). Agencije za kreditni rejting ne gledaju samo razinu manjka, nego i smjer kretanja, pa ta dinamika ide u prilog Bukureštu.

Problem je u tome što se gospodarstvo ispod tog fiskalnog popravka brzo hladi. Rast je 2025. iznosio tek 0,7 posto, prvo tromjesečje 2026. završilo je padom, a prognoza za cijelu godinu spuštena je na -0,2 posto (EBRD). Rumunjska, drugim riječima, smanjuje potrošnju u gospodarstvu koje se već smanjuje. Fitch mora procijeniti izgleda li to kao disciplina ili kao krhkost.

Pritisak dodatno pojačava inflacija. Cijene su u svibnju porasle 10,85 posto, što nagriza kupovnu moć kućanstava i sužava manevarski prostor središnje banke (Romania Insider). Rumunjska narodna banka drži ključnu kamatnu stopu, referentnu stopu koja oblikuje cijenu zaduživanja u gospodarstvu, na 6,5 posto: dovoljno visoko da pritišće dužnike, ali nedovoljno da brzo obori cijene (International Investment).

Tržišta već Rumunjsku tretiraju kao rizičniju od susjeda. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice kreću se oko 6,7 do 6,8 posto, znatno iznad poljskih, koji su oko 5,7 posto (Romania Insider, Subiektywnie o Finansach). Lej se trguje oko 5,23 za euro (ECB), a prema podacima s obvezničkog tržišta više od polovice javnog duga nominirano je u stranim valutama (Bondfish). Zato povjerenje tržišta nije samo pitanje raspoloženja. Ako lej oslabi, trošak otplate postojećeg deviznog duga automatski raste u lejima, dok novo zaduživanje postaje skuplje. Troškovi kamata mogli bi se do 2028. približiti 9 posto državnih prihoda, razini na kojoj i umjeren javni dug počinje istiskivati druge rashode (Bondfish).

Tko nosi teret prilagodbe

Dobitnici očuvanja investicijskog rejtinga prilično su jasni: državna riznica može se zaduživati kod šireg kruga ulagača, banke koje drže državne obveznice izbjegavaju otpise, a servisiranje duga ostaje podnošljivo.

Gubitnici se vide u zbirnim pokazateljima, ali ne i u pojedinostima politike. Realne plaće prešle su s rasta od 8 posto u 2024. na pad od oko 5 posto od sredine 2025., dok je privatna potrošnja gotovo stagnirala (EBRD). Rumunjska narodna banka upozorava da su rizici za financijsku stabilnost i dalje povišeni te da je iskorištavanje europskih fondova neizvjesno (Romania Observer). No iz objavljenih podataka ne može se precizno razabrati koje mjere najviše stvaraju taj pritisak: povećanje PDV-a, zamrzavanje plaća u javnom sektoru, obuzdavanje mirovina ili rezanje regionalnih ugovora. Rasprava o rumunjskom rejtingu vodi se kroz postotke manjka. Dokazi o tome tko stvarno plaća prilagodbu jedva postoje.

Grčko iskustvo pokazuje zašto je ta razlika važna. Nakon godina bolne prilagodbe, grčke banke i država vratile su investicijski rejting. No nove štedne uplate nose samo 0,35 posto kamate, dok novi krediti stoje 4,65 posto (Bank of Greece). Tržišno se povjerenje oporavilo znatno prije financija kućanstava.

Što Fitch zapravo ocjenjuje

Rumunjski put smanjenja manjka doista se popravlja. Ali Fitch ne procjenjuje samo je li manjak prošle godine bio niži. Procjenjuje može li fiskalna korekcija preživjeti gospodarstvo u padu, dvoznamenkastu inflaciju i politički pritisak koji iz toga proizlazi. Vlada koja reže potrošnju dok se birači iz mjeseca u mjesec osjećaju siromašnijima ulazi u test vjerodostojnosti koji ne završava 31. srpnja. Proračunska računica može zadovoljiti jednu rejting-ocjenu. Održati isti smjer kroz recesiju, bez široke političke potpore za potrošnu disciplinu, sasvim je drukčiji ispit, a počinje dan nakon što Fitch objavi odluku.