Rumunjska brani sporni zakon

Europska komisija zatražila je od Rumunjske da objasni kako se sporna odredba njezina novog zakona o integritetu uklapa u tri načela prava EU-a: zabranu naknadnog kažnjavanja za ranije ponašanje, razmjernost sankcije u odnosu na povredu i pitanje jesu li dužnosnici mogli unaprijed znati kakve ih posljedice čekaju. Zahtjev je 2. rujna poslala Komisijina glavna uprava za pravosuđe, a Bukurešt ima dva tjedna za odgovor (RFI, Digi24).

Time je Komisija spor iz rumunjske unutarnje politike premjestila u postupak procjene isplate europskog novca. Rumunjski odgovor izravno će ući u ocjenu šestog i završnog zahtjeva za isplatu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, postpandemijskog fonda EU-a iz kojega države dobivaju novac tek nakon što provedu dogovorene reforme.

Reforma koja je postala politički sukob

Rumunjski parlament usvojio je Zakon 180/2026 26. kolovoza, tri dana prije tvrdog roka za ispunjenje ciljeva iz nacionalnog plana oporavka (Europa FM). Zakon jače povezuje konačnu odluku ANI-ja, rumunjske agencije za integritet koja provjerava imovinu dužnosnika i sukobe interesa, s gubitkom dužnosti. Taj dio reforme odgovara na stvarnu rupu u sustavu: ANI je utvrdio slučajeve dužnosnika s pravomoćnim odlukama o sukobu interesa koji su ostali na položajima jer im je stari okvir branio samo obavljanje budućih dužnosti, ali ne i nastavak sadašnjeg mandata (Juridice, Stiripesurse).

Sukob je otvorio takozvani Fritzev amandman. Njime se novo pravilo o prestanku mandata primjenjuje unatrag: dužnosnici protiv kojih su konačne odluke donesene prije stupanja zakona na snagu gube položaj 30 dana nakon početka njegove primjene (Agerpres). Prema ANI-ju, odredbom je obuhvaćeno 55 dužnosnika, među njima 10 gradonačelnika (Agerpres). Politički naziv odredba duguje najpoznatijem pogođenom dužnosniku: Dominicu Fritzu, gradonačelniku Temišvara rođenom u Njemačkoj i čelniku stranke USR, protiv kojega je rumunjski Vrhovni sud u lipnju potvrdio odluku o sukobu interesa (HotNews).

Rumunjski Ustavni sud potvrdio je odredbu s retroaktivnim učinkom. Obrazloženje suda glasi da zakon ne kažnjava naknadno izvorno ponašanje, nego mijenja ono što se ubuduće događa osobi za koju je već pravomoćno utvrđeno da je prekršila pravila (Gandul). Predsjednik Nicușor Dan potom je potpisao zakon, javno rekavši da se ne slaže s amandmanom, ali da ne želi ugroziti novac iz fonda za oporavak (Agerpres, Sintact).

Odakle dolazi pritisak

Dvojica čelnika stranaka u Europskom parlamentu, predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber i čelnica Renew Europe Valérie Hayer, zatražili su od predsjednice Komisije Ursule von der Leyen da odredbu tretira kao pitanje prava zajamčenih pravom EU-a. Tvrdili su da ona krši ugovorno pravo građana EU-a da se kandidiraju na lokalnim izborima u bilo kojoj državi članici (Agerpres, FAZ). Komisija je odgovor zadržala u proceduralnom okviru: zakon će ocijeniti u sklopu završnog zahtjeva za isplatu, koji se očekuje ovoga mjeseca (ActMedia, G4Media).

Pitanje novca

U naslovima se uz Fritzev amandman pojavilo 770 milijuna eura potencijalno ugroženih sredstava. Iznos je stvaran, ali je pogrešno vezan uz taj amandman. Privremeni premijer Ilie Bolojan gubitak je povezao s reformom zakona o plaćama, koju parlament nije uspio donijeti do roka 31. kolovoza (HotNews). Taj iznos odnosi se na cijelu završnu bespovratnu tranšu Rumunjske kroz više reformskih ciljeva, a ne na jednu odredbu (EU Perspectives). U javno dostupnim dokumentima Komisije pronađenima za ovu analizu nema potvrde da je upravo toliko novca vezano samo uz reformu integriteta.

Zakon o integritetu ipak može imati financijsku cijenu. Prema pravilima fonda za oporavak, ako Bruxelles zaključi da zakon poništava smisao reforme koju je trebao dovršiti, može zadržati odgovarajući dio završne isplate (Regulation 2021/241). Rumunjski odgovor u sljedeća dva tjedna postat će dokazni materijal na temelju kojega će Komisija odlučiti je li cilj iz područja integriteta stvarno ispunjen. Komisija sada ne provjerava samo je li zakon donesen na vrijeme, nego što taj zakon proizvodi u praksi.