Rumunjska srušila dva drona, Litva izgubila trag

Dva rumunjska zrakoplova F-16 poletjela su u subotu u 17:43 iz zračne baze Borcea i nekoliko minuta nakon ulaska dronova u rumunjski zračni prostor oborila oba (MApN, Reuters). Sljedećeg jutra lovci NATO-a iznad Litve izgubili su u magli trag o neidentificiranom objektu, a sumnjivi ostaci drona potom su oštetili osobni automobil (15min). Rumunjska zna gdje je oborila ciljeve, ali još ne i tko ih je poslao. Litva i Poljska ne mogu se složiti oko toga odakle je njihov objekt došao.

Rumunjska je reagirala prije nego što su dronovi ušli u njezin zračni prostor, kako smo izvijestili nakon njihova obaranja (To Brief). Prvi je u rumunjski zračni prostor ušao u 17:59, a oba su uništena iznad rumunjskih teritorijalnih voda kod luke Sulina, u 18:01 i 18:05 (MApN, ažurirano priopćenje MApN-a). Rumunjski radar pratio ih je iznad Crnog mora, a rumunjski zrakoplovi oborili su ih.

Što je Bukurešt potvrdio, a što nije

Rumunjsko ministarstvo obrane navodi da je riječ o mlaznim jurišnim dronovima iz obitelji Geran, kakve upotrebljava Rusija. U ažuriranom priopćenju ne navodi se odakle su lansirani, tko njima upravlja, što im je bila meta ni cijela putanja leta (MApN-ovo ažurirano priopćenje). Ni jedno od dvaju priopćenja ne sadrži radarske zapise ni nalaze s ostataka dronova, pa javnost ne može neovisno provjeriti zaključke vlasti.

Privremeni ministar obrane Radu Miruță u nedjelju je nagovijestio da bi dronovi mogli biti novija inačica Geran-4 (Agerpres). To je rekao u javnom nastupu, a ne u pisanom priopćenju. Čak i ako je procjena točna, precizniji naziv govori o vrsti oružja, ali ne i o tome tko ga je lansirao.

Nad Litvom se radarski trag izgubio

U nedjelju u 06:15 naređeno je lovcima NATO-a u Šiauliaiju da identificiraju objekt koji se kretao prema sjeveru. Litavski radar pokazivao je da je objekt vjerojatno stigao iz Poljske (LRT). Riječ je bila o talijanskim zrakoplovima Eurofighter koji su sudjelovali u NATO-ovoj ophodnji (Reuters). Stigli su do objekta, ali nisu ga uspjeli identificirati.

Ministar obrane Robertas Kaunas rekao je da je radar pratio objekt, no zbog magle ga piloti nisu mogli vidjeti, a morali su ga vizualno procijeniti kako bi utvrdili predstavlja li opasnost (LRT). Radarski je trag zatim nestao. Oko 07:28 policija je zaprimila dojavu o nečemu što je palo u blizini Juodžionyja u okrugu Pasvalys. Krhotine su oštetile automobil, a nitko nije ozlijeđen (15min).

Varšava tvrdi da njezini radari nisu potvrdili prelazak objekta iz Poljske, a nijedna vlada nije objavila radarske zapise (Onet/PAP). Tako dvije susjedne saveznice iznose proturječne tvrdnje o istom letu, a javnost nema podatke s kojima bi ih mogla usporediti.

Kaunas je naknadno rekao da su ostaci vjerojatno od ukrajinskog drona FP-1 koji je sudjelovao u napadu na Sankt Peterburg. Kijev se ispričao i poručio da je rusko elektroničko ratovanje, odnosno ometanje koje može skrenuti dronove s putanje, možda preusmjerilo ukrajinske letjelice (Ukrainska Pravda). To je službeno objašnjenje, a ne nalaz forenzičke istrage. Objašnjava kako je ukrajinski dron mogao završiti u Litvi, ali ne i iz kojeg je smjera objekt ušao u zemlju.

Što glavni gradovi još trebaju razjasniti

Oba su se incidenta dogodila na istočnom rubu NATO-a, u zračnom prostoru EU-a i unutar jednoga dana. U Rumunjskoj su radari i borbeni zrakoplovi zaustavili dva cilja iznad rumunjskih voda. U Litvi su saveznički zrakoplovi poletjeli na vrijeme, ali zbog magle nisu uspjeli identificirati objekt. Dok Litva i Poljska ne usklade i objave radarske zapise, nijedna vlada ne može utvrditi kuda je objekt letio.

Bukurešt javnosti duguje radarske zapise i nalaze s ostataka koji bi pomogli utvrditi tko je lansirao dronove. Vilnius i Varšava trebaju predočiti jedinstvenu putanju leta koju obje vlade prihvaćaju.