Rumunjska prijavila NATO-u 40 upada dronova

Otkako Rusija napada ukrajinske luke na Dunavu, Rumunjska je zabilježila više od 40 povreda zračnog prostora (Euromaidan Press). Većina ranijih incidenata prošla je gotovo neprimijećeno izvan istočne Europe, dok su slični upadi dronova iznad baltičkih država završavali na naslovnicama zapadnih medija. Razlika u pozornosti odražava razliku u osjećaju hitnosti: Rumunjska na jugoistočnom rubu Saveza trpi stalnu prijetnju dronovima, ali je malo zapadnih prijestolnica tretira jednakom ozbiljnošću.

Dvije su epizode ipak probile tu šutnju. Ruski dron Geran-2 pogodio je 29. svibnja stambenu zgradu u Galațiju i ozlijedio dvije osobe. Dana 5. lipnja ukrajinski pomorski dron, koji je prema izvješćima skrenut ruskim elektroničkim ometanjem, sam se detonirao u luci Constanța, potvrdilo je rumunjsko Ministarstvo obrane. Bukurešt je oba slučaja 10. lipnja iznio pred Sjevernoatlantsko vijeće, najviše političko tijelo NATO-a u kojem odluke donose sve 32 članice, tražeći snažnije sposobnosti za borbu protiv dronova. Saveznici su ponudili solidarnost. Rumunjskoj trebaju radari i sustavi za ometanje.

Četiri minute, bez dobrog izbora

Kod Galațija je Rumunjska pratila dolazeći dron i podigla borbene zrakoplove F-16. No mirnodopska pravna ograničenja, procjena rizika za civile i pravila koja sprječavaju otvaranje vatre blizu ukrajinskog zračnog prostora zatvorili su prostor za djelovanje prije nego što je ijedan pilot mogao pucati. Cijeli se slijed odigrao u nekoliko minuta. U Constanți je problem bio još osnovniji: pomorski dron ušao je u trgovačku luku, izazvao evakuaciju civila i ogolio slabost sustava koji nisu projektirani za otkrivanje malih dronova na visini krovova.

Stalna NATO-ova misija nadzora zračnog prostora, u kojoj saveznički zrakoplovi u miru štite zračni prostor drugih članica, oslanja se na lovce namijenjene presretanju zrakoplova, a ne jeftinih dronova koji lete nisko uz teren. Saveznički sustav integrirane zračne i proturaketne obrane dobro pokriva srednje i velike visine. Ispod toga, duž cijelog istočnog krila, postoji praznina koju je javno priznao i bivši zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoană. Nadogradnje radara i isporuke protudronske opreme ne očekuju se prije 2027.

Ista ranjivost proteže se od Crnog mora do Baltika. Rumunjski F-16 srušio je 19. svibnja dron iznad Estonije; 8. lipnja NATO-ovi lovci uništili su drugi iznad Latvije. Ipak, svaka država na prvoj crti izabrala je drukčiji odgovor, a te razlike pokazuju kako NATO stvarno funkcionira pod pritiskom.

Poljska gradi sama, Francuska je prisutna bez pravih alata

Poljska ne čeka savezničku nabavu. Varšava gradi vlastitu mrežu radara i projektila umjesto da javno pritišće NATO. Program Wisła dodaje radare s pokrivanjem od 360 stupnjeva za baterije Patriot, dok Tarcza Wschód predviđa 700 kilometara utvrda uz istočnu granicu. Poljska računica je jednostavna: saveznička oprema stići će presporo, pa sama plaća smanjenje ovisnosti o hitnoj pomoći. Rumunjska, kojoj dronovi već pogađaju stambene zgrade, taj vremenski luksuz nema.

Francuska nudi drukčiju pouku. Pariz u rumunjskoj bazi Cincu drži oko 1.400 vojnika, uz topništvo, tenkove i sustave protuzračne obrane Mamba (Le JDD). Francuski Rafalei srušili su 8. lipnja dron iznad Latvije, čime je Savez pokazao da može brzo djelovati kada donese odluku. No u javno dostupnim podacima nema francuskog protudronskog paketa za rumunjsku obalu Crnog mora. Vojnici su ondje, ali ne i oprema koja Rumunjskoj sada najviše treba.

Praznina koju nitko nije imenovao

Nijedan javni izvor ne navodi koji će radari, sustavi za ometanje ili pomorska protudronska sredstva stići u Rumunjsku, od koga i u kojem roku. Kako je upozorio El País, skupi sustavi poput baterija Patriot nisu namijenjeni rušenju dronova koji stoje nekoliko tisuća dolara. Jedan projektil Patriot vrijedi milijune; Geran-2 manje od rabljenog automobila.

Rumunjski predsjednički savjetnik Cristian Diaconescu upozorio je da bi odgovor sveden na priopćenje značio da saveznici nisu shvatili što se događa na terenu. Političke obveze NATO-a i dalje su čvrste. Sposobnost da se one provedu protiv niskoleteće prijetnje koja sada pogađa Rumunjsku još ne postoji. Razliku dodatno povećava manjak pozornosti: kada dron prijeđe u baltički zračni prostor, europski mediji tretiraju to kao događaj na razini cijelog Saveza; kada ih deseci mjesecima ulaze u rumunjski zračni prostor, odgovor je sporiji i tiši. Nabava obrambenih sustava mjeri se godinama. Dronovi stižu svakodnevno.