Rumunjska riskira 4,5 mlrd. eura

Rumunjska do 31. kolovoza mora usvojiti šest reformskih zakona ili riskira gubitak oko 4,5 milijardi eura bespovratnih sredstava iz europskog instrumenta za oporavak (Libertatea). Ključne glasove u parlamentu drži PSD, najveća stranka u zemlji. Njezin čelnik Sorin Grindeanu 13. srpnja poručio je da stranka neće surađivati dok privremeni premijer Ilie Bolojan ne podnese ostavku (Europa FM). Do roka je ostalo šest tjedana. Novac postoji, ali ga blokira domaća politika.

Zašto su zakoni usko grlo

Europski Mehanizam za oporavak i otpornost, program vrijedan 723,8 milijardi eura kojim se financira oporavak država članica nakon pandemije, ne funkcionira kao obična blagajna iz koje se novac povlači na zahtjev. Svaka država s Europskom komisijom dogovara popis reformi i ulaganja, a svaka isplata veže se uz provjerljivu prekretnicu: usvajanje određenog zakona, izgradnju sustava ili mjerljiv rezultat. Novac se isplaćuje tek kada Komisija potvrdi da je prekretnica ispunjena (EUR-Lex).

Rumunjske preostale obveze nisu građevinski rokovi, nego zakoni za koje treba parlamentarna većina. Riječ je o preustroju plaća u javnom sektoru, pravilima integriteta za dužnosnike i promjeni sustava poticaja u poreznoj upravi, uz izmjene koje se odnose na karijere državnih službenika, prostorno planiranje i dekarbonizaciju grijanja (Antena 3). Dva su prijedloga već pala u Senatu 1. srpnja, i to za tri glasa (Romania Insider).

Upute Komisije o zatvaranju programa, objavljene 30. travnja, ne ostavljaju prostor za političko odgađanje. Sve prekretnice moraju biti dovršene do 31. kolovoza 2026. Ono što bude učinjeno nakon toga datuma ne može se priznati. Završni zahtjevi za isplatu predaju se u rujnu, a sve isplate moraju biti provedene do 31. prosinca (upute Komisije). Nakon isteka roka Bruxelles više ne mora držati novac rezerviranim; može ga trajno otkazati.

Prvo lakši novac, na kraju teške reforme

Rumunjska je dosad povukla 60,6 posto ukupne alokacije iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Četvrta isplata, vrijedna 2,25 milijardi eura, stigla je 23. lipnja (Brussels Times, Financial Intelligence). Taj podatak prikriva obrazac koji se ponavlja u europskim fondovima: prvo se zatvaraju lakše obveze, poput pokretanja javne nabave i uspostave institucijskih okvira, dok se politički bolne promjene u plaćama, poreznoj upravi i pravilima javne službe ostavljaju za kraj.

Ministar ulaganja Dragoș Pîslaru potvrdio je da je Bruxelles odobrio rumunjski izmijenjeni plan oporavka. No dodao je da preostali problem nije dogovor s Komisijom, nego rumunjska provedba reformi koje je zemlja sama preuzela (Digi24). Plan je usuglašen. Zakoni nisu doneseni.

Tko zapravo gubi

Više od 5.300 ugovora povezanih s planom oporavka financira lokalnu infrastrukturu, škole, bolnice i općinske projekte diljem Rumunjske. Ministar razvoja Cseke Attila produljio je njihove rokove do 30. kolovoza i upozorio da novog produljenja neće biti (Capital). Ako reformske prekretnice ne budu ispunjene, ti projekti mogu ostati bez financiranja. Najizloženiji nisu stranački pregovarači u Bukureštu, nego ljudi koji čekaju spoj na autocestu ili obnovljenu bolnicu.

Rumunjska je istodobno u postupku prekomjernog manjka, europskom disciplinskom postupku za vlade koje se previše zadužuju (Europska komisija). To joj sužava prostor da izgubljena bespovratna sredstva nadomjesti novim zaduživanjem.

Mehanizam za oporavak može funkcionirati kada domaća politika isporučuje ono što je obećala. Španjolskoj je ovoga mjeseca odobrena šesta isplata od 7,02 milijarde eura, pri čemu je Komisija pustila dio prethodno suspendiranih sredstava, ali zadržala 537 milijuna eura zbog triju neovjerenih ciljeva (španjolsko Ministarstvo financija). Uvjetovanost je primijenjena, novac se pomaknuo. Rumunjski slučaj drukčiji je: sredstva ne zaustavlja Bruxelles, nego rumunjski parlament blokira reforme koje bi ih otključale.

Europska unija oblikovala je Mehanizam za oporavak tako da politička obećanja nemaju vrijednost dok ne postanu zakoni ili završeni projekti koje Bruxelles može provjeriti. Rumunjska sada pokazuje što se događa kada nacionalna politika ne uspije proizvesti te činjenice na vrijeme. Iznos od 4,5 milijardi eura dolazi iz rumunjskih vladinih i medijskih opisa, a ne iz objavljenog priloga Europske komisije, pa se precizan iznos izloženosti još može mijenjati. Sam rizik nije sporan. Proizveden je kod kuće, a rok se ne pomiče zbog koalicijskih pregovora.