Rumunjska riskira 4,5 milijardi eura

Rumunjski parlament ima rok do 31. kolovoza da usvoji šest reformskih zakona, među njima i jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru. Ako to ne učini, zemlja bi mogla izgubiti više od 4,5 milijardi eura preostalih isplata iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost, fonda kojim EU financira oporavak država članica nakon pandemije (Romania Insider, Rador). Nakon tog datuma Europska komisija može trajno smanjiti isplate (Uredba (EU) 2021/241).

Zakon o plaćama najteži je dio paketa jer u sebi nosi glavni fiskalni problem cijelog programa: reforma koja treba otvoriti put jednokratnoj europskoj isplati mogla bi državi ostaviti trajno veće rashode.

Jednokratni novac, trajni trošak

Rumunjska je reformu plaća obećala u zamjenu za novac iz plana oporavka. Bruxelles sredstva isplaćuje tek kada zakon ispuni dogovorene uvjete (stranica Komisije o rumunjskom planu oporavka, objašnjenje Vijeća EU-a). Četvrti rumunjski zahtjev za isplatu već je djelomično zaustavljen zbog neispunjenih reformskih obveza (Europska komisija).

„Jedinstveni zakon o plaćama” trebao bi zamijeniti sadašnji rumunjski sustav odvojenih dogovora za nastavnike, liječnike, policiju i državne službenike jednom platnom ljestvicom, odnosno tablicom koja određuje plaću prema radnom mjestu, stažu i sektoru. Još se ne zna hoće li konačni tekst smanjiti razlike među plaćama, ograničiti najviše plaće, povećati primanja slabije plaćenih zaposlenika ili odgoditi ranije obećana povećanja. Nacrt ljestvice nije objavljen.

Računica koalicije

Zakon je podijelio rumunjsku vladajuću koaliciju po očekivanoj crti. Privremeni premijer Ilie Bolojan kaže da će njegova stranka PNL podržati verziju usklađenu sa zahtjevima Komisije, tvrdeći da samo zbog tog zakona Rumunjska riskira 770 milijuna eura europskih isplata (Gândul, Agerpres). Taj iznos dolazi iz političkih izjava, a ne iz javno objavljenog dokumenta Europske komisije.

Lia Olguța Vasilescu iz PSD-a uzvraća da bi primjena novog zakona državu stajala dvostruko više nego što Rumunjska dobiva iz fonda oporavka (Agerpres). Ta usporedba miješa trajni godišnji rast mase plaća s jednokratnim europskim prijenosom, što nisu iste proračunske kategorije. No problem koji opisuje nije izmišljen: ako država trajno poveća plaće kako bi otključala jednu isplatnu tranšu, dugoročni trošak može nadmašiti kratkoročnu korist.

Ministar rada Dragoș Pîslaru tvrdi da je Komisija odobrila rumunjski prijedlog ponovnih pregovora i najavljuje „ugodna iznenađenja” u revidiranom nacrtu, nakon što su sindikati odbili verziju iz svibnja (Rador). Što bi ta iznenađenja značila za stvarne platne razrede, zasad zna samo uzak krug uključen u pisanje zakona.

Tko preuzima trošak

Najizloženiji su radnici u javnom sektoru, a upravo oni imaju najmanje informacija. Još ne znaju hoće li prijedlog prihvatljiv Komisiji smanjiti razlike među plaćama, ograničiti primanja bolje plaćenih zaposlenika ili odgoditi obećana povećanja. Ako zakon prođe u restriktivnom obliku, gube zaposlenici s višim plaćama. Ako zapne i isplate se zamrznu, razliku će pokriti rumunjski porezni obveznici. Vlada bi projekte koji su trebali biti financirani europskim novcem morala plaćati iz nacionalnog proračuna, i to u trenutku kada je Rumunjska već u postupku prekomjernog manjka, europskom nadzornom postupku za države koje se previše zadužuju, pa ima malo prostora za novo zaduživanje (Europska komisija).

Rumunjska u tome nije iznimka. Bugarskoj je zadržano oko 100 milijuna eura zbog tri nedovršene reforme, iako je ispunila 23 od 26 dogovorenih prekretnica (24 Chasa). Poljska je odobrila završnu reviziju svojeg plana oporavka kako bi novac preusmjerila prema projektima koje može dovršiti prije istog roka (poljsko Ministarstvo fondova). Sve zemlje koje su teške reforme ostavile za kraj sada se suočavaju s istim političkim pritiskom u skraćenom vremenu.

Rumunjski slučaj najvidljiviji je zato što PSD, najveća stranka u koaliciji, suradnju uvjetuje promjenom vodstva koja nema izravne veze ni s plaćama ni s proračunom. Parlament zato ne rješava samo tehnički problem. Mora odlučiti može li vladajuća koalicija odvojiti spor oko plaća od borbe za vlast prije nego što novac postane nedostupan.