Rumunjskoj istječe rok za 6 mlrd. eura

U rumunjskom parlamentu zapelo je šest zakona. Nijedan još nije usvojen, a svaki je povezan s reformom koju Europska komisija traži prije isplate sljedećeg dijela novca iz europskog fonda za oporavak. Rok je 31. kolovoza (Digi24). Ako ga Rumunjska propusti, novac se ne prenosi u sljedeću godinu. Gubi se.

Kako odbor u Bukureštu zaustavlja novac zadužen u Bruxellesu

Mehanizam za oporavak i otpornost, glavni instrument EU-a nakon pandemije, funkcionira drukčije od većine europskih fondova. Ne nadoknađuje državi ono što je već potrošila, nego plaća ostvarene rezultate. Svaka je članica predala plan reformi i ulaganja, razlomljen na „miljokaze”, primjerice donošenje zakona, i „ciljeve”, poput broja obnovljenih zgrada. Komisija isplaćuje obroke tek kada procijeni da su ti uvjeti ispunjeni (European Commission, Council). Ako neki miljokaz izostane, isplata se može djelomično ili potpuno obustaviti (EUR-Lex).

Rumunjski plan vrijedan je 28,5 mlrd. eura (European Commission). Od toga 13,6 mlrd. eura čine bespovratna sredstva, koja Rumunjska ne mora vraćati. Ostatak su zajmovi: povoljniji nego što bi ih Bukurešt sam mogao dobiti na tržištu, ali i dalje javni dug. Nakon trećeg preuređenja plana u lipnju, zajmovni dio smanjen je na 6,64 mlrd. eura, dok su bespovratna sredstva zadržana. Ministar ulaganja Dragoș Pîslaru rekao je da još treba usvojiti osam zakona ili vladinih mjera (Curs de Guvernare).

Privremeni premijer Ilie Bolojan traži izvanredne parlamentarne sjednice u srpnju kako bi se zaustavljeni zakoni progurali kroz proceduru. Kao jedan od ključnih naveo je Zakonik o urbanizmu, blokiran od prosinca, uz koji je vezano oko 1 mlrd. eura. Reforma plaća u javnom sektoru nosi sličan iznos (Digi24). Ranije u lipnju Bolojan je ukupni rizik zbog nedovršenih zakona procijenio na 5 do 6 mlrd. eura (Mediafax). Parlament je u međuvremenu usvojio dio tih propisa i, prema rumunjskim izvješćima, time osigurao više od 2,7 mlrd. eura koji su bili pod upitnikom (EVZ). No samo uz miljokaz povezan sa zakonom o plaćama i dalje je vezano 770 mil. eura (Financiarul).

Rizik nije teorijski. Treći rumunjski zahtjev za isplatu već je djelomično obustavljen zbog posebnih mirovina i upravljanja državnim poduzećima. Gotovo 459 mil. eura nikada nije vraćeno u rumunjski plan (Știrile ProTV).

Miljokazi ispunjeni, obećanja smanjena

Cijeli mehanizam istječe krajem 2026.; do tada sve isplate moraju biti završene (EUR-Lex). Reforma koja stigne prekasno ne kasni samo politički, nego ispada iz pravnog roka za isplatu.

Italija, najveća korisnica tog instrumenta u EU-u, pokazuje drugi problem: čak i kada su miljokazi formalno ispunjeni, stvarni rezultat može biti manji. Program izgradnje jaslica počeo je s 4,6 mlrd. eura i planom za 264.000 novih mjesta. Nakon izmjena plana financiranje je palo ispod 3,8 mlrd. eura, a očekivani broj mjesta smanjen je na 150.480 (Collettiva). Rubrike u planu bile su označene kao ispunjene. Obitelji su dobile manje jaslica.

Portugal je pod sličnim pritiskom rokova: Bruxelles je upozorio da zakonodavstvo o socijalnoj naknadi mora biti zaključeno do 31. kolovoza kako bi se zaštitilo 620 mil. eura iz fonda oporavka (Executive Digest). Europski revizorski sud u takvim je slučajevima prepoznao konstrukcijsku slabost sustava. Kada se novac veže uz miljokaze, Komisija i države članice ne mogu uvijek jasno pratiti put sredstava do ljudi, poduzeća ili općina koji ih na kraju stvarno primaju (European Court of Auditors).

Tko plaća kašnjenje

U javnoj raspravi vide se premijeri i milijarde iz naslova. Slabije se vide općine koje čekaju cestovne i bolničke projekte, jer oni ne mogu krenuti dok se ne donese zakon povezan s miljokazom. Slabije se vide i javni zaposlenici, čija će primanja ovisiti o verziji reforme plaća koja preživi glasanje, te izvođači radova čije fakture ovise o nabavama vezanima uz rokove fonda oporavka.

Parlament je usvojio rezervni zakon koji omogućuje da se projekti izbačeni iz revidiranog plana nastave financirati iz drugih europskih izvora ili iz državnog proračuna. To jest razborita zaštita od potpunog prekida, ali trošak se time samo premješta. Ili će rumunjski porezni obveznici pokriti ono što su trebala platiti bespovratna sredstva EU-a, ili će projekti ući u druge europske programe, koji imaju vlastite liste čekanja.

EU se zajednički zadužio i taj novac vezao uz nacionalne reforme. Zato parlamentarni zastoj u Bukureštu, kao i u Lisabonu, danas može zaustaviti novac prikupljen u Bruxellesu. Rumunjske izvanredne sjednice u srpnju pokazat će mogu li se šest zakona usvojiti prije 31. kolovoza. Ako ne mogu, 770 mil. eura vezanih uz reformu plaća prva je konkretna šteta, a općine, radnici i izvođači tek će tada vidjeti koliko propušteni miljokaz stvarno stoji.