Rumunjska zapela na dugu od 60 %

Rumunjski javni dug dosegnuo je na kraju prvog tromjesečja 2026. 60,1 posto BDP-a, pokazuje Eurostat. Riječ je o omjeru ukupnoga državnog duga i veličine gospodarstva. U europskoj usporedbi to nije visoka razina: Grčka je na 143,5 posto, Italija na 138,9 posto (Eurostat, Economedia). No Rumunjska je za taj prag sama propisala fiskalnu kočnicu, a sada ju je ta kočnica sustigla.

Zakon 69/2010, rumunjski zakon o fiskalnoj odgovornosti, uvodi postupne pragove zaduženosti. Kada dug prijeđe 60 posto BDP-a, vlada više ne smije odobravati mjere koje povećavaju ukupne rashode za plaće u javnom sektoru ili ukupne rashode za socijalnu pomoć (Agerpres, Digi24). To ne znači da se pojedinačne plaće automatski smanjuju. Ograničenje se odnosi na ukupne iznose: svaki novi prioritet može se financirati samo ako se unutar iste, zaključane omotnice negdje drugdje smanji potrošnja (Știri pe Surse).

Nominalno zamrzavanje uz inflaciju od 8 posto

Ta je zabrana važna zbog kretanja cijena. Rumunjska inflacija u najnovijem Eurostatovu očitanju iznosila je 8,2 posto (Eurostat). Kada gornje granice rashoda ostanu iste, a cijene rastu takvom brzinom, stvarna kupovna moć zaposlenih u javnom sektoru i primatelja naknada pada, čak i ako na isplatnoj listi ne piše manji iznos. Europska banka za obnovu i razvoj za 2026. predvidjela je pad gospodarstva od 0,2 posto (EBRD), pa pritisak dolazi u trenutku kada se šira ekonomska aktivnost već smanjuje.

Ministar financija Alexandru Nazare poručio je vladi da Rumunjska, dok je dug iznad 60 posto BDP-a, ima „vrlo jasnu granicu za nove proračunske obveze” (ZF, Bursa). Drugim riječima, nema nove potrošnje bez prethodnog reza na nekoj drugoj stavci.

Rok iz Bruxellesa dodatno sužava prostor

Zamrzavanje rashoda preklapa se s još dvama pritiscima. Bukurešt je podnio zahtjev za isplatu 2,84 mlrd. eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, europskog fonda nakon pandemije iz kojega države dobivaju novac tek kada dokažu da su provele dogovorene reforme. Svi reformski ciljevi, uključujući novi zakon o plaćama u javnom sektoru, moraju biti dovršeni do 31. kolovoza (smjernice Komisije, Digi24). Taj bi zakon trebao preurediti sustav javnih plaća, ali pregovarati o preraspodjeli unutar zamrznute mase plaća znatno je teže nego kada vlada može prijelaz ublažiti dodatnim novcem (Antena 3).

Drugi je pritisak sama cijena zaduživanja. Prinosi na rumunjske desetogodišnje državne obveznice kreću se oko 6,6 do 6,9 posto, među najvišima u Europskoj uniji (Curs de Guvernare, International Investment). Svako refinanciranje starog duga ili novo zaduženje zato nosi visok trošak kamata, odnosno novac koji odlazi vjerovnicima umjesto u plaće, naknade ili ulaganja.

Rumunjski se proračunski manjak u prvoj polovici 2026. smanjio na 2 posto BDP-a, s 3,64 posto godinu dana ranije (Romania Insider, Spotmedia). No manji godišnji jaz između prihoda i rashoda ne zaustavlja automatski rast ukupnog duga. Prijašnje godine zaduživanja već su podigle stanje duga iznad 60 posto, iako se ovogodišnji manjak smanjio.

Tko dobiva, tko gubi

Druge članice Europske unije s visokim dugom suočavaju se s pritiskom tržišta i političkim pregovorima o potrošnji. Rumunjska ima dodatni problem: domaći automatski osigurač koji sama mora poštovati. Gubitnici su jasno određeni. Zaposleni u javnom sektoru i primatelji socijalnih naknada snose realno smanjenje prihoda kroz inflaciju. Ministarstva koja traže novac za nove programe ostaju bez prostora za manevriranje. Tvrtke koje ovise o javnim ugovorima mogu očekivati uži kanal narudžbi.

Dobitnici su, ako se pravilo održi, vjerovnici i agencije za kreditni rejting, jer dobivaju jači signal fiskalne discipline. Prema rumunjskim pravnim komentarima, zakon ne predviđa kazne za nepoštovanje (Ziarul Unirea). Njegova je snaga reputacijska. Kao što smo pisali prošlog mjeseca, Fitch je već držao rumunjski investicijski rejting pod pritiskom. Ako Bukurešt ignorira vlastito fiskalno pravilo nekoliko dana prije revizije rejtinga i roka za europski novac iz Mehanizma za oporavak i otpornost, Bruxellesu i tržištu obveznica poslat će poruku da su domaća ograničenja samo ukras. Pravi je test hoće li vlada poštovati vlastito pravilo kada cijenu plaćaju javni radnici i primatelji naknada.