Rumunjskoj izmiče €770 million

Rumunjska nije ostala bez europskog novca zato što Bruxelles nije znao što želi, nego zato što Bukurešt nije uspio dogovoriti reformu koju je sam upisao u svoj plan oporavka. Četiri glavne stranke 26. kolovoza nisu postigle dogovor o reformi plaća u javnom sektoru, pet dana prije zatvaranja rokova u europskom fondu za oporavak nakon pandemije (Romania Insider, Bloomberg). Da bi zadržala 770 milijuna eura bespovratnih sredstava, Rumunjska bi do 31. kolovoza morala usvojiti zakon, dobiti predsjednički potpis i ostaviti Europskoj komisiji dovoljno vremena da provjeri provedbu reforme. Taj raspored više nije realan.

Kako funkcionira isplata i zašto je zapela

Mehanizam za oporavak i otpornost, europski postpandemijski instrument vrijedan stotine milijardi eura u državama članicama, ne isplaćuje novac unaprijed. Države dobivaju tranše tek nakon što Europska komisija potvrdi da je ispunjena konkretna reforma ili investicijski cilj iz nacionalnog plana (Europska komisija, Vijeće EU-a). Rumunjska je reformu plaća u javnom sektoru sama postavila kao jedan od tih uvjeta.

Bukurešt je 16. kolovoza podnio peti zahtjev za isplatu, vrijedan 2,84 milijarde eura, koji obuhvaća 75 etapa provedbe (Radio Romania International, Mediafax). Zakon o plaćama nalazi se unutar tog postupka, pa njegov zastoj izravno utječe na isplatu.

U redovitim okolnostima, kada država propusti ispuniti cilj, Komisija može privremeno obustaviti dio isplate i dati vladi šest mjeseci da otkloni problem. Ako se to ne dogodi, iznos se trajno smanjuje (EUR-Lex). No završni kalendar fonda sada ukida taj prostor za popravak: sve reforme i ulaganja moraju biti dovršeni do 31. kolovoza 2026., završni zahtjevi predani do 30. rujna, a sve isplate provedene do 31. prosinca (smjernice Komisije o zatvaranju instrumenta, Brussels Times). Reforma donesena prekasno više se ne može provjeriti na vrijeme. Šestomjesečni rok nema smisla kada se cijeli instrument zatvara za četiri mjeseca.

Europska komisija još nije formalno otpisala 770 milijuna eura. Glasnogovornik Maciej Berestecki na brifingu 20. kolovoza govorio je o postupku procjene, a ne o već izgubljenom novcu (brifing Komisije). No kalendar Rumunjskoj ostavlja vrlo malo prostora za povratak.

Sustav plaća koji nitko nije uspio popraviti

Zakon o plaćama trebao je riješiti stvaran problem. Rumunjske plaće u javnom sektoru nastale su kao nepregledna kombinacija osnovica, sektorskih dodataka, poznatih kao sporuri, i iznimaka po institucijama, zbog čega slični poslovi mogu biti plaćeni vrlo različito (Adevărul). Reforma bi uvela jedinstvenu nacionalnu mrežu: svako radno mjesto dobilo bi koeficijent koji se primjenjuje na referentnu vrijednost, pa bi se usporediv rad plaćao prema istoj ljestvici. Mnogi postojeći dodaci bili bi smanjeni ili ukinuti, uz ograničenje od oko 20 posto (Știrile ProTV). Zbog toga su se sindikati usprotivili zakonu.

Dogovor je dodatno otežao fiskalni račun. Nacrti ministra Dragoșa Pîslarua povećali su dodatni trošak s početnih 8 milijardi leja prema približno 12 milijardi leja, a Komisija je od Rumunjske zatražila objašnjenje kako će financirati razliku (Digi24). Svaki lej iznad dogovorenog okvira postaje trajna proračunska obveza, a ne jednokratni trošak. Rumunjski javni dug već je prešao 60 posto BDP-a, dok Fitch drži zemlju na ocjeni BBB-, najnižoj razini investicijskog rejtinga, uz negativne izglede koji upućuju na rizik snižavanja ocjene (Actmedia, SeeNews). Prostor za loše pokriveno povećanje plaća zato je vrlo uzak.

PSD, PNL, USR i UDMR odustali su iz različitih razloga. Čelnik UDMR-a Kelemen Hunor tvrdio je da Rumunjska ne bi smjela donositi zakone samo kako bi zadovoljila Bruxelles. Sindikati u obrazovanju nacrt su nazvali nepoštovanjem prema zaposlenima. Sudski službenici zaprijetili su da će od 1. rujna zatvoriti sudove i državna odvjetništva (RRI, Digi24).

Tko dobiva, a tko gubi

Ako 770 milijuna eura propadne, prvi gubitnici bit će škole, ceste i lokalni projekti koje su ta bespovratna sredstva trebala financirati. Rumunjska bi manjak morala nadoknaditi zaduživanjem po kamatnim stopama koje određuje kreditni rejting na rubu špekulativne razine ili bi projekte morala otkazati. Peti zahtjev za isplatu trebao je podići iskorištenost bespovratnih sredstava prema 78 posto od ukupnih 13,57 milijardi eura koliko Rumunjskoj pripada iz Mehanizma za oporavak i otpornost (Agerpres). Neispunjeni cilj smanjuje taj udio.

Kratkoročni dobitnici su same stranke, jer izbjegavaju sukob sa sindikatima uoči izbora, kao i svaka skupina koja zadržava postojeće iznimke u sustavu plaća ako reforma propadne. Dobitak može imati i Komisija, ali druge vrste: vjerodostojnost. Bugarska se suočava s vlastitim rizicima zakašnjelih reformi u području upravljanja (Mediapool), a provedba rumunjskog uvjeta pokazala bi da sustav isplata doista funkcionira prema pravilima.

Sindikalni prigovor nije bez osnove: na brzinu donesena platna mreža može učvrstiti nove nejednakosti, zaustaviti rast realnih plaća iza nominalnih ograničenja i otvoriti prostor za nepopularne mjere financiranja, poput širenja doprinosa za zdravstveno osiguranje na umirovljenike (Gândul). No odgoda također ima cijenu. Rumunjska je već izgubila 458,7 milijuna eura u ranijem sporu oko isplate, pri čemu je uspjela vratiti samo 350,7 milijuna eura (Agerpres). Obrazac postaje poznat: domaća politika pretvara popravljivu reformu u izgubljen europski novac, a račun stiže zajednicama koje čekaju projekte koje je taj novac trebao izgraditi.