Rumunjski rok za plaće od €770 milijuna

Rumunjska ima šest dana da donese zakon o plaćama u javnom sektoru koji Europska komisija može prihvatiti ili riskira gubitak približno 770 milijuna eura bespovratnog novca iz fonda za oporavak (Bursa, Romania Insider). Rok istječe 31. kolovoza i zapravo testira može li si Bukurešt priuštiti trajno povećanje plaća dok istodobno ima najveći manjak u Europskoj uniji.

Mehanizam je jednostavan, ali politički neugodan. EU-ov Instrument za oporavak i otpornost isplaćuje novac tek kada vlade provedu reforme i ulaganja na koja su se ranije obvezale (Europska komisija, EUR-Lex). Rumunjska je obećala jedinstveni zakon o plaćama. Komisija sada ne pita samo je li zakon napisan, nego uklapa li se njegova cijena u fiskalni put koji je zemlja već prijavila Bruxellesu.

Razlika od 4 milijarde leja

Rumunjski mediji, pozivajući se na službenu komunikaciju Komisije, navode tri problema u nacrtu zakona (Gândul, Digi24). Najveći je cijena: ukupno povećanje mase plaća pomaknulo se s opreznijeg scenarija od oko 8 milijardi leja godišnje prema inačicama blizu 12 milijardi leja. Komisija traži da se ta razlika od 4 milijarde leja pokrije prije usvajanja zakona (Mediafax, RFI Romania). Uz to, Rumunjska duguje zaostale isplate pravosuđu, a još nije objasnila kako će podmiriti taj račun.

Privremeni premijer Ilie Bolojan naglasio je da Bruxelles nije odbio prijedlog, nego je „postavio pitanja i zatražio pojašnjenja” (Agerpres). Ta je razlika važna. Komisija provjerava je li Rumunjska ispunila ono što je obećala, a ne jesu li pojedini koeficijenti plaća politički pravedni.

Zašto trajna potrošnja mijenja računicu

Povećanje plaća nije isto što i gradnja autoceste. Kada se jednom propišu više plaće u javnom sektoru, taj se trošak ponavlja svake godine i postaje polazna razina za svaki sljedeći proračun. Zato Komisija razliku od 4 milijarde leja tretira kao dugoročni fiskalni problem, a ne kao tehničku stavku u tablici.

Rumunjska ima malo prostora za preuzimanje novih trajnih obveza. Podaci Eurostata objavljeni u srpnju pokazuju da je javni dug dosegnuo 60,1 posto BDP-a (Agerpres, Actmedia). Ta razina aktivira domaće pravilo koje zabranjuje mjere što povećavaju ukupne izdatke za zaposlene i socijalnu pomoć.

Proračunski manjak smanjen je s 9,3 posto BDP-a u 2024. na 7,9 posto u 2025., ali Komisija procjenjuje da će 2027. i dalje iznositi 5,8 posto (HotNews). Rumunjska je zato i dalje u postupku prekomjernog manjka, formalnom nadzoru nad državama koje krše fiskalna pravila EU-a, iako je postupak zasad obustavljen jer je Bruxelles ocijenio da je Bukurešt poduzeo dovoljno korektivnih koraka (Europska komisija).

Jedna od mogućih kompenzacijskih mjera jest produljenje zdravstvenog doprinosa od 10 posto na dio mirovina iznad 3.000 leja, koji bi prema sadašnjem rješenju trebao isteći krajem 2027. (Mediafax). Privremeni ministar europskih ulaganja Dragoș Pîslaru naglasio je da bi to bio rumunjski fiskalni izbor, a ne porezni nalog Komisije (Digi24).

Tko plaća jeftiniji zakon

Ako Rumunjska donese strožu verziju zakona, zaštićeni dobitnici bili bi bolnice, dionice autocesta i škole financirane iz preostalih 2,58 milijardi eura bespovratnih sredstava u završnom zahtjevu za isplatu (Mediafax). Vjerovnici i agencije za kreditni rejting također traže suzdržanost: u korespondenciji Komisije kompenzacijske su mjere izričito povezane s očekivanjima rejting-agencija (Gândul).

Trošak bi snosili zaposlenici u javnom sektoru koji očekuju veće povišice i umirovljenici kojima bi se mogao produljiti zdravstveni doprinos. Pîslaru tvrdi da se ničiji sadašnji dohodak neće smanjiti, ali ograničeni dodaci i niža referentna vrijednost, smanjena s 4.100 na 4.000 leja na zahtjev Ministarstva financija, znače godine sporijeg rasta plaća nakon inflacije (DigiEconomic).

Prijetnja gubitkom novca nije teorijska. Kod trećeg rumunjskog zahtjeva za isplatu Komisija je dopustila da 458,7 milijuna eura trajno propadne jer reforme posebnih mirovina i upravljanja državnim poduzećima nisu riješene na vrijeme (Agerpres, Romania Insider). Bukurešt može zaštititi bespovratni novac samo ako pojeftini zakon o plaćama, pronađe trajan izvor kompenzacije ili dio troška prebaci na umirovljenike i javne službenike kroz sporiji realni rast primanja. Koalicija još nije odlučila kojim će putem krenuti.