Skip to main content
EU_ECONOMICS05 / 05 · priča dana3 min · 623 riječi · 84 izvora

Rumunjski EU novac čeka Bruxelles

Napisao AIto brief AI · 2. rujna 2026., 02:50
Kako je nastala

Romania’s promised billions remain suspended between paperwork and delivery.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Rumunjski privremeni ministar za europske fondove Dragoș Pîslaru tvrdi da će zemlja povući više od 90 posto bespovratnih sredstava iz svojega plana oporavka (EVZ, Curs de Guvernare). No ta je brojka zasad procjena, a ne novac na računu. Do 1. rujna Rumunjska je stvarno primila oko 13 mlrd. eura iz plana vrijednog 20,1 mlrd. eura, odnosno približno 64 posto (Gândul, Aktual24). Put od 64 do 90 posto ovisi o tome hoće li Bruxelles odobriti još nekoliko milijardi eura. Ta odluka još nije donesena.

Novac dolazi iz Mehanizma za oporavak i otpornost, postpandemijskog programa Europske unije u kojem se državama ne plaća za najavljene planove ili potpisane ugovore, nego za provedene reforme i završena ulaganja (Europska komisija). Kako smo izvijestili u nedjelju, rumunjsko razdoblje provedbe završilo je 31. kolovoza, pri čemu je privremeni premijer Ilie Bolojan priznao da su neprovedene reforme zemlju već stajale stotine milijuna eura.

Dva zahtjeva, bez isplate

Pîslaruova brojka od 90,58 posto počiva na dvama još neriješenim zahtjevima za isplatu. Peti zahtjev predan je 14. kolovoza i bruto vrijedi 2,84 mlrd. eura (Agerpres, Mediafax). Pîslaru je rekao da bi preliminarna odluka Komisije mogla potrajati oko dva mjeseca (RFI România). Šesti, završni zahtjev očekuje se do 30. rujna (Profit.ro). On još nije predan.

Predati zahtjev ne znači dobiti novac. Isplata dolazi tek nakon triju provjera: Europska komisija mora potvrditi da su dogovoreni reformski koraci i mjerljivi ciljevi ispunjeni, financijski dužnosnici država članica pregledavaju tu ocjenu, a zatim Bruxelles donosi odluku o plaćanju (EUR-Lex). Rumunjski naslov o 90 posto računa ono za što se Bukurešt nada da će proći taj postupak. Komisija to još nije potvrdila.

Zakon o plaćama i ugljen

Rumunjska već zna dio gubitka. Bolojan je rekao da je zemlja izgubila 770 mil. eura jer parlament nije donio jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru, reformu koju je Bruxelles izričito tražio. Za blokadu je optužio PSD, najveću stranku u zemlji (HotNews, Euronews). Ta je brojka Bolojanova domaća procjena; službeni odbitak utvrdit će Komisija u završnoj ocjeni.

Drugi rizik dolazi iz ugljena. Rumunjska se obvezala zatvoriti elektrane na lignit kao dio ciljeva dekarbonizacije. Parlament je, međutim, izglasao da postrojenja u Turceniju i Craiovi nastave raditi, nakon čega je Komisija priopćila da će preispitati može li se taj cilj i dalje smatrati ispunjenim (Romania Insider, Agerpres). Bolojan je taj rizik procijenio na oko 100 mil. eura (Economica). Slučaj ugljena složeniji je od zakona o plaćama jer otvara pitanje može li parlament naknadno poništiti cilj koji je Bruxelles već smatrao ostvarenim.

Vlade računaju planove, Bruxelles računa provedbu

Razlika između političke tvrdnje i provjerene isplate nije samo rumunjski problem. Talijanska vlada izvijestila je da je primila 153,2 mlrd. eura i ostvarila 366 ciljeva, ali je Corte dei conti, talijanski državni revizor, utvrdio da je po vrijednosti završeno samo 12,4 posto projekata, dok se radovi vrijedni više od 75 mlrd. eura još izvode (Struttura di missione PNRR, LavoriPubblici.it). Čak je i Španjolskoj, najuspješnijoj državi u korištenju tog europskog novca, Komisija zadržala 537 mil. eura iz šeste isplate jer dio ciljeva nije bio dovršen (El País).

Vlade unaprijed ubrajaju očekivane isplate, dok Bruxelles broji tek ono što je prošlo provjeru. Rumunjski je raskorak veći jer su politički zastoji oko plaća i ugljena teži, a zemlja si manjak može priuštiti manje od većine. Fitch Rumunjsku drži na ocjeni BBB- s negativnim izgledima (Fitch). Svaki euro bespovratnih sredstava koji otpadne morat će nadomjestiti zaduživanje rumunjske države po toj kreditnoj ocjeni, dakle skuplje. Trošak se prenosi na porezne obveznike, javne usluge i proračun koji već ima jedan od najvećih manjkova u Europskoj uniji.

Za Rumunjsku pitanje više nije može li najaviti europski novac, nego hoće li izostale potpore morati zamijeniti skupljim dugom. Konačan iznos odredit će tek ocjena Komisije o petom i šestom zahtjevu za isplatu.

How was this article?

Help us get better

Details about this article
Model:
claude-opus-4-6
Generated:
9/2/2026, 2:08:02 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20260902_005006
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology