Rumunjski ugljen ugrožava isplatu EU-a

Rumunjska Zastupnička komora izglasala je 5. kolovoza, sa 180 glasova za i 9 protiv, izmjenu zakona o zatvaranju elektrana na ugljen. Umjesto obveze da se elektrane na ugljen i lignit zatvore prema unaprijed utvrđenim rokovima, novi tekst propisuje da se nijedna elektrana ne zatvara dok zamjenski niskougljični kapaciteti ne budu izgrađeni, priključeni na mrežu i komercijalno operativni (Agerpres, Europa FM). Problem je u tome što je upravo prvotni zakon bio temelj reforme koju je Europska komisija već odobrila i za koju je Rumunjska već dobila novac. Komisija je već idući dan upozorila da bi izmjena mogla značiti da se reforma „više ne smatra ispunjenom” (HotNews, Ziare).

Zakon je sada na stolu predsjednika Nicusora Dana, koji ga može potpisati, vratiti parlamentu ili zatražiti ocjenu ustavnosti (Bursa). O njegovoj odluci ovisi hoće li spor ostati unutarnji sukob rumunjske vladajuće koalicije ili prerasti u slučaj u kojem Europska komisija mora braniti pravila isplate europskog novca.

Rok zatvaranja zamijenjen je obećanjem bez roka

Izmjenu su poduprli PSD, rumunjski socijaldemokrati i najveća stranka vladajuće koalicije, te nacionalistički AUR. Time se izlazak iz ugljena, dosad vezan uz čvrste datume, pretvara u otvoren uvjet: elektrane ostaju u pogonu dok zamjenski izvori ne budu instalirani, priključeni na elektroenergetsku mrežu i komercijalno dostupni (Agerpres). PNL, liberalno-konzervativni koalicijski partner, i ministar europskih projekata Dragos Pislaru upozorili su da se time ugrožavaju isplate iz Mehanizma za oporavak i otpornost (Stiripesurse).

Pislaru je mogući rizik procijenio na oko 5 milijardi eura budućih bespovratnih sredstava. Spomenuo je i približno 600 milijuna eura povezanih s već isplaćenim ciljem reforme (Digi24). To su ministrove procjene, a ne objavljeni izračun Europske komisije. Potvrđeni stav Komisije uži je: Bruxelles će procijeniti poništava li novi zakon cilj 114, koji je već prihvaćen u ranijoj isplati, i blokira li cilj 119A, preostalo zatvaranje kapaciteta na ugljen prema kojem Rumunjska mora iz pogona povući 710 MW kako bi dobila posljednju ratu (Agerpres, Libertatea).

Rokovi rade posao Komisije

Mehanizam za oporavak i otpornost, postpandemijski fond Europske unije iz kojega se državama plaća provedba unaprijed dogovorenih reformi, ne kažnjava države odmah. Prema članku 24. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, postupak ide ovako: država zatraži isplatu, Komisija provjeri jesu li ciljevi i ključne etape ispunjeni, a ako nisu, može suspendirati cijelu isplatu ili njezin dio. Država potom ima mjesec dana za odgovor. Trajno smanjenje novca slijedi tek ako se problem ne ispravi u roku od šest mjeseci.

Nedavni primjer Bugarske pokazuje uobičajeni obrazac. Komisija je Sofiji isplatila gotovo 900 milijuna eura u sklopu četvrtog zahtjeva, ali je zadržala novac vezan uz neispunjene ciljeve (Economic.bg, European Sting). Djelomična obustava, a ne potpuno blokiranje, način je na koji se takvi sporovi najčešće rješavaju.

Rumunjskoj, međutim, kalendar ostavlja vrlo malo prostora. Sve reforme iz fonda za oporavak moraju biti dovršene do 31. kolovoza 2026., a konačni zahtjevi za isplatu predani do 30. rujna (Brussels Times). Ako izmijenjeni zakon ostane na snazi, Bukurešt ne može dokazati da je ispunio cilj 119A. Vremena za dogovor o zaobilaznom rješenju praktički nema.

Energetski argument koji je Komisija već odbila

Zabrinutost oko opskrbe električnom energijom nije izmišljena. Elektrane na ugljen u jugoistočnoj Europi i dalje osiguravaju grijanje zimi i električnu energiju koju sustav može uključiti kada obnovljivi izvori ne daju dovoljno struje. I sam Pislaru priznao je da je vlada Bruxellesu objašnjavala kako elektrane na ugljen moraju ostati u pogonu tijekom zime, dok se novi kapaciteti ne stave u funkciju (Digi24).

Komisija je taj argument već odbila u odnosu na ispunjenje cilja. Prema njezinu stajalištu, rumunjska opskrba električnom energijom stabilna je, tržište funkcionira i nema izvanredne situacije koja bi opravdala izmjenu zakonske osnove reforme koja je već prihvaćena (Euronews Romania, Agerpres). Vlade mogu operativno odlučiti da elektrane ostanu dostupne tijekom zime, ali promjena zakona mijenja dogovor na temelju kojega je Rumunjska dobila europski novac.

Ako Dan potpiše zakon, Komisija će morati birati između obustave isplata, pregovora o izmijenjenom rasporedu i prešutnog prihvaćanja ublažene reforme. Treća opcija bila bi politički najkomotnija, ali i najopasnija za vjerodostojnost fonda: pokazala bi da država članica može primiti novac, a zatim razvodniti reformu kojom ga je zaslužila. Ako predsjednik zakon vrati parlamentu, zastupnici će morati odmjeriti politiku ugljenih regija i milijarde eura europskog financiranja. Isti argument o sigurnosti opskrbe koji sada koristi Bukurešt već se čuje u Sofiji i Varšavi, pa će odgovor Komisije biti poruka znatno šira od rumunjskog slučaja.