Rumunjski manjak pao, kolovoz donio rast

Rumunjska je vlada od siječnja do kolovoza 2026. potrošila 59,42 milijarde leja više nego što je prikupila. Gotovinski manjak bio je 26,94 milijarde leja manji nego godinu prije, prema podacima Ministarstva financija koje je objavio AGERPRES. Manjak se doista smanjio, no ishod na kraju godine manje je izvjestan zbog dva razloga: kolovoški je manjak bio veći nego godinu prije, a izdaci za kamate brzo rastu. Sve se to događa dok novi kabinet traži potporu zastupnika kako bi mogao preuzeti vlast.

Gotovinski manjak proračuna razlika je između novca koji iz njega izlazi i novca koji se u njega slijeva, računata u trenutku plaćanja. Udio manjka u BDP-u pao je s 4,51 na 2,89 posto (Digi24). Taj omjer može uljepšati sliku jer se BDP računa po tekućim cijenama, pa ga sama inflacija povećava. Iznos u lejima ipak potvrđuje da se manjak smanjio i u apsolutnom iznosu.

Više poreznih prihoda, manji izdaci za plaće, ulaganja očuvana

Veći prihodi znatno su smanjili manjak. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost (PDV), koji se naplaćuje pri prodaji, porasli su 25,2 posto u odnosu na godinu prije (Știrile ProTV). Objavljeni podaci ne pokazuju koliki dio rasta proizlazi iz viših poreznih stopa, viših cijena, veće prodaje ili učinkovitije naplate. Zato još nije jasno tko je snosio dodatni teret ni koliko će se dugo zadržati eventualni prihodi ostvareni suzbijanjem utaje poreza.

Manji su bili i rashodi. Ukupni državni izdaci za plaće smanjili su se za 4,26 milijardi leja (Știrile ProTV). Zbirni podatak ne otkriva je li to posljedica manjeg broja zaposlenih ili nižih plaća.

Vlada nije smanjila manjak zaustavljanjem gradnje. Isplate za ulaganja porasle su sa 71,95 milijardi na 97,05 milijardi leja (Digi24). Taj novac odlazi izvođačima i dobavljačima, pa se osmomjesečno poboljšanje teže može pripisati odgađanju rashoda.

Kolovoz je bio lošiji, a kamate sve više opterećuju proračun

Razlika između kumulativnih iznosa u srpanjskom i kolovoškom izvješću Ministarstva pokazuje da je kolovoški manjak iznosio 11,34 milijarde leja, prema 9,92 milijarde godinu prije. Bio je, dakle, veći za 1,42 milijarde leja (AGERPRES, Digi24). Jedan slab mjesec jest upozorenje, ali još ne pokazuje trend. Ministarstvo nije objavilo raščlambu koja bi objasnila pogoršanje.

Kamate su teži problem jer ih rebalans proračuna ne može smanjiti. Izdaci za kamate u osam su mjeseci dosegnuli 42,05 milijardi leja, što je 26,7 posto više nego godinu prije (Știrile ProTV). Na svaki lej posuđen radi pokrića ranijih manjkova država i dalje plaća kamatu. Nakon godina manjka javni je dug u prvom tromjesečju dosegnuo oko 60,1 posto BDP-a (Eurostat). Manji manjak usporava rast duga, ali ne smanjuje kamate na postojeće obveze. Taj se novac isplaćuje vlasnicima državnih obveznica, a proračun ga mora namaknuti uštedama drugdje.

Četiri mjeseca, jedna granica, još bez parlamentarne većine

Cilj za cijelu godinu jest gotovinski manjak od 6,2 posto BDP-a, odnosno približno 127–128 milijardi leja (Spotmedia, Bursa). Prema tim brojkama, od rujna do prosinca manjak bi mogao biti veći nego u cijelih prvih osam mjeseci, a da cilj ipak bude ostvaren. Ta se rezerva smanjuje svakog mjeseca u kojem je manjak veći nego istog mjeseca lani, kao što je bio u kolovozu.

Mandatar Siegfried Mureșan ostaje pri granici od 6,2 posto, obećava da neće uvoditi nove poreze i planira rebalans proračuna u roku od 30 dana od preuzimanja dužnosti (ZF). Uz rast kamata i bez novih poreza, prostor za rebalans mora pronaći u rashodima i naplati. Među otvorenim pitanjima je i zakon o plaćama u javnom sektoru, koji je podijelio prethodnu koaliciju (To Brief). Mureșan najprije mora osigurati većinu: njegovi pristaše imaju oko 170 glasova, a za potvrdu vlade potrebna su 233, pa su socijaldemokrati presudni (Mediafax).

Za sada podaci daju jasan zaključak: rumunjski se gotovinski manjak nakon osam mjeseci smanjio i u lejima i kao udio u BDP-u, a smanjenju su pridonijeli veći porezni prihodi i manji izdaci za plaće, a ne rezanje ulaganja. Sam kolovoz ne pokazuje hoće li cilj od 6,2 posto biti ostvaren; to će pokazati sljedeći mjesečni podaci. Ako i rujan bude lošiji nego godinu prije, cilj će morati braniti vlada koja još nema dovoljno glasova za usvajanje rebalansa proračuna.