Rumunjski manjak pada, rujanski raste

Rumunjska je od siječnja do rujna 2026. potrošila 78,52 milijarde leja više nego što je prikupila, prema podacima Ministarstva financija (AGERPRES). U istom razdoblju 2025. manjak je iznosio 102,47 milijardi leja. Poboljšanje se vidi i u samom iznosu manjka. No samo u rujnu bio je veći nego godinu prije, pa je napredak manje postojan nego što sugerira devetomjesečni rezultat.

Države manjak obično iskazuju kao udio u BDP-u, odnosno bruto domaćem proizvodu, ukupnoj vrijednosti svega što gospodarstvo proizvede u godinu dana. Taj se udio može smanjiti samo zato što gospodarstvo raste, čak i ako se država zadužuje jednako. U Rumunjskoj je, međutim, pao i sam iznos manjka: za 23,95 milijardi leja, odnosno 23,4 posto (Mediafax).

Odakle je došao prostor za smanjenje manjka

Država nije smanjila rashode. Prihodi su na godišnjoj razini porasli 11,8 posto, a rashodi 5,5 posto, pokazuju podaci Ministarstva (Economica.net). Prihodi su jednostavno rasli brže od izdataka.

Jedan je izvor tih prihoda PDV, porez na potrošnju uključen u većinu cijena. Ministarstvo veće prihode od PDV-a povezuje s povećanjem stopa prema Zakonu 141/2025 (HotNews). Podaci pokazuju da je država prikupila više, ali ne i koliki su dio viših cijena platili kupci, a koliki su trgovci podnijeli kroz niže marže.

Smanjili su se i izdaci za plaće u javnom sektoru: iznosili su 122,14 milijardi leja, odnosno 4,54 milijarde manje nego godinu prije. Ministarstvo to povezuje s ograničavanjem plaća i bonusa (Profit.ro). Zaposlenici u državnoj službi ukupno su primili manje, no iz tih se podataka ne može utvrditi je li razlog bila niža plaća po zaposleniku ili manji broj zaposlenih.

Prihode su povećala i sredstva iz Europske unije. Povrati sredstava i donacije iz Bruxellesa porasli su 39,3 posto, na 48,79 milijardi leja. Ministarstvo dio tog rasta pripisuje bržem korištenju plana oporavka financiranog sredstvima EU-a (Economica.net). Veći dio tog novca namijenjen je određenim projektima, pa ga prate i odgovarajući rashodi. Iz objavljenih podataka nije jasno koliko je taj novac u konačnici smanjio manjak.

Rujanski je manjak bio veći

Samo u rujnu manjak je iznosio 19,10 milijardi leja, prema 16,11 milijardi u rujnu 2025. Taj se iznos dobiva oduzimanjem osmomjesečnog manjka od devetomjesečnog ukupnog manjka: ove godine iznosio je 59,42 milijarde, a lani 86,36 milijardi leja (AGERPRES, osam mjeseci, AGERPRES, devet mjeseci). Prvih osam mjeseci Rumunjska je imala znatno manji manjak nego u istom razdoblju prošle godine; u rujnu je bio veći.

Zbirni podaci ne objašnjavaju zašto je rezultat u rujnu bio slabiji. Troškovi kamata jedan su od pokazatelja koje treba pratiti: za devet mjeseci država je za kamate na dug platila 50,63 milijarde leja, oko 26,8 posto više nego godinu prije (HotNews). Manji manjak usporava novo zaduživanje, ali ne smanjuje kamate na dug koji je već izdan. Devetomjesečni zbroj ne pokazuje jesu li kamate bile glavni razlog rujanskog manjka. Jedan slabiji mjesec razlog je za oprez, ali nije dokaz da se trend preokrenuo.

Nije riječ o pokazatelju prema kojem sudi Bruxelles

Ovi su podaci obračunani na novčanoj osnovi: bilježe novac kada stvarno promijeni vlasnika. Pravila EU-a primjenjuju obračunsko računovodstvo, u kojem se rashod bilježi kada nastane obveza, i obuhvaćaju cijelu opću državu (Eurostat). Po toj je metodologiji rumunjski manjak 2025. iznosio 7,9 posto BDP-a. Rumunjska je i dalje u postupku zbog prekomjernog deficita, odnosno u postupku EU-a za države koje previše troše, a rok za ispravak manjka je 2030. (ECB)

I vjerovnici prate isti pokazatelj. S&P je 2. listopada zadržao Rumunjsku na ocjeni BBB−, najnižoj razini koja se još smatra investicijskim rejtingom, odnosno razinom koju mnogi veliki fondovi traže da bi mogli držati obveznice neke države. Izgled je negativan, što znači da je moguće snižavanje ocjene. Agencija je procijenila da će manjak po obračunskoj metodologiji 2026. iznositi 6,25 posto BDP-a (S&P); o toj smo odluci već pisali (To Brief).

Rumunjska je smanjila novčani manjak iskazan u lejima, iako su ukupni rashodi porasli, jer su veći porezni prihodi i manji izdaci za plaće omogućili da prihodi rastu brže od izdataka. Veći rujanski manjak pokazuje da se poboljšanje još nije potvrdilo kao postojano, a pokazatelj prema kojem računaju Bruxelles i S&P i dalje upućuje na velik manjak.