Rumunjski F-16 otvara spor o ovlastima NATO-a

Rumunjski F-16 iz odreda „Carpathian Vipers” ispalio je 19. svibnja raketu zrak-zrak na bespilotnu letjelicu koja je ušla u estonski zračni prostor. Bilo je to prvo obaranje u dvadesetogodišnjoj povijesti NATO-ove misije nadzora zračnog prostora Baltika, poznate kao Baltic Air Policing (Digi24). Letjelica ukrajinske proizvodnje, vjerojatno skrenuta s putanje ruskim elektroničkim ometanjem, raspala se iznad jezera Võrtsjärv. Estonski ministar obrane Hanno Pevkur priznao je da u takvim zahvatima „rizici uvijek ostaju” (ERR). Pilot je tri dana poslije odlikovan.

Već sljedećeg dana neidentificirani objekt pokrenuo je sirene za zračnu opasnost u Vilniusu, prizemljio letove i poslao litavskog predsjednika u sklonište. Objekt nikada nije identificiran ni pronađen. Nekoliko sati poslije ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja poručio je Vijeću sigurnosti da „NATO neće spasiti” baltičke države te je kao mete naveo konkretne latvijske vojne baze (fakti.bg). Dva incidenta, dvije prijetnje, 48 sati i nijedan zajednički NATO-ov protokol koji bi pokrio sve te situacije.

Pet država, pet improvizacija

Upadi bespilotnih letjelica duž istočnog krila NATO-a proizveli su niz nacionalnih odgovora koji su često improvizirani i međusobno neusklađeni. Rumunjska je od siječnja zabilježila 14 neovlaštenih ulazaka bespilotnih letjelica u svoj zračni prostor, dok radari nisu mogli pratiti objekte koji lete ispod 50 metara (Hotnews). Litva je podignula osjetljivost sustava uzbunjivanja, ali je od proračuna civilne zaštite vrijednog 25 milijuna eura potrošila samo 2,48 milijuna eura; skloništa u zračnoj luci u Vilniusu bila su zaključana (Lrytas).

Estonija je otišla najdalje. Ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna rekao je 22. svibnja kolegama iz NATO-a u Helsingborgu da Rusija „navodi te bespilotne letjelice prema teritoriju NATO-a” (Ukrainska Pravda). Nije iznio nove javno dostupne dokaze. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, upitan o istoj tvrdnji na litavskoj televiziji LRT, rekao je da nema „nikakve informacije” koje bi je potvrdile. Razmak između onoga što tvrde države na prvoj crti i onoga što je vodstvo NATO-a spremno potvrditi sam po sebi pokazuje koliko je odgovor Saveza neujednačen.

Poljska je odbila njemačku inicijativu European Sky Shield i gradi vlastiti protudronski sustav SAN: 18 bitnica i više od 700 vozila, s prvim isporukama ove godine, djelomično financiranima kroz SAFE, europski program obrambenih zajmova (Bankier). Francuska, koja u Litvu šalje borbene zrakoplove Rafale, ostala je suzdržana prema baltičkim zahtjevima, dok preko admirala Vandiera u NATO-ovu zapovjedništvu za transformaciju gura vlastitu doktrinu „dronizacije” (Le Monde).

Praznina u ovlastima prije Ankare

Tri baltička predsjednika zatražila su 21. svibnja da NATO svoju baltičku misiju pretvori iz nadzora zračnog prostora (Air Policing), mirnodopske misije u kojoj svako djelovanje traži političko odobrenje nacionalne prijestolnice, u punu misiju protuzračne obrane, u kojoj bi piloti mogli neutralizirati prijetnje prema unaprijed odobrenim pravilima (Aerotime). Razlika odlučuje o tome tko smije povući okidač. Kada je rumunjski F-16 djelovao protiv bespilotne letjelice, zapovijedanje je prije ispaljivanja prešlo s NATO-a na rumunjsku nacionalnu vlast. Misija protuzračne obrane tu bi ovlast unaprijed prenijela NATO-ovim zapovjednicima.

Rutte je taj prijelaz nazvao „logičnim sljedećim korakom” na summitu devet čelnika istočnog krila u Bukureštu 13. svibnja (NATO). No Sjevernoatlantsko vijeće, tijelo u kojem 32 saveznice donose NATO-ove odluke konsenzusom, nije izdalo obvezujuću odluku. Radna skupina za doktrinu sastala se sredinom svibnja u Helsinkiju, ali nije objavila nikakav javni ishod (Finnish MoD). Istodobno se sastavlja provjereni skup od 18 protudronskih sustava (Defense News). Nijedan od ta dva koraka ne određuje tko smije pucati ni u kojem trenutku.

Rok koji sada pritišće Savez jest summit u Ankari 7. i 8. srpnja. Moskva se ponaša kao da taj rok dobro razumije. Nebenzjina tvrdnja da ruske obavještajne službe znaju „koordinate centara odlučivanja u Latviji” (The News) izašla je iz okvira standardnog odvraćanja i prešla u jezik ciljanja. Putin je istodobno pokrenuo velike nuklearne vježbe.

Bilo da Rusija aktivno skreće ukrajinske bespilotne letjelice u NATO-ov zračni prostor ili samo iskorištava zbrku koju one izazivaju, učinak je isti: svaki nerazjašnjeni upad širi razmak između jamstva kolektivne obrane i onoga što se doista događa kada bespilotna letjelica prijeđe granicu. Savez ima šest tjedana do Ankare da taj razmak zatvori. Objekt iznad Vilniusa, za koji je litavski krizni centar rekao da je mogao biti „bespilotna letjelica dizajnirana za zavaravanje sustava”, nikada nije pronađen.