Rumunjski rejting opstaje, proračunski pregovori zapeli

S&P Global Ratings 2. listopada zadržao je Rumunjsku na rejtingu BBB−, najnižem unutar investicijskog razreda, uz negativne izglede — službeno upozorenje da bi rejting mogao biti snižen (BURSA). Pad za jednu razinu svrstao bi rumunjske državne obveznice u špekulativni razred, pa bi ih ulagači čija pravila dopuštaju samo ulaganja u papire investicijskog razreda morali izbjegavati. S&P računa na to da će stranke sastaviti vladu sposobnu donijeti proračune koji će nastaviti smanjivati manjak 2027. i 2028. godine. Upozorava da bi dugotrajan zastoj koji to onemogući mogao dovesti do sniženja rejtinga (News.ro). Ovoga je tjedna parlament odbio posljednji pokušaj sastavljanja takve vlade.

Napredak koji S&P već vidi

Razlog za zadržavanje rejtinga jest smanjenje manjka, koje se nastavilo i pod privremenom vladom. U prvih osam mjeseci godine blagajnički manjak, odnosno razlika između državnih prihoda i rashoda, pao je s 4,51 posto BDP-a u istom razdoblju lani na 2,89 posto (Digi24).

To je trenutačni zbroj. S&P cijelu godinu procjenjuje prema širem mjerilu iz fiskalnih pravila EU-a, koje obuhvaća cijeli javni sektor i drukčije obračunava plaćanja. Prema toj procjeni, manjak bi se smanjio sa 7,9 posto BDP-a 2025. na 6,25 posto ove godine, a do 2028. na 5,0 posto (Agerpres, BURSA). Osmomjesečni podatak pokazuje već ostvareni napredak, dok su kasnije brojke prognoze koje će se ostvariti samo ako budući proračuni ispune taj cilj.

Trošak kamata smanjuje učinak ušteda. Država je od siječnja do kolovoza na kamate potrošila 42,05 milijardi leja, 26,7 posto više nego godinu prije (Știrile ProTV). Svaki lej isplaćen vlasnicima obveznica ne može se potrošiti na škole, ceste ili plaće, pa rezovi u drugim područjima moraju biti veći da bi se postigao isti cilj smanjenja manjka.

Vjerovnici su već tražili veći prinos. Prinosi na desetogodišnje obveznice, odnosno godišnji povrat koji ulagači traže za pozajmicu državi, dosegnuli su najvišu razinu u 2026. u dva tjedna prije odluke, izvijestio je Reuters 1. listopada (Reuters via Yahoo Finance). Viši prinosi poskupljuju novo zaduživanje kad se refinancira stari dug, ali ne objašnjavaju ovogodišnji račun za kamate, koji se uglavnom odnosi na već izdani dug. S&P je odluku objavio u petak navečer, pa tržišta još nisu reagirala.

Proračun za koji nema potrebne većine

Parlament je 30. rujna odbio vladu Siegfrieda Mureșana sa 182 glasa, manje od 233 koliko joj je bilo potrebno (AGERPRES). Socijaldemokrati uskratili su joj potporu, a njihov čelnik Sorin Grindeanu poručio je da je spreman pregovarati o vladi drukčijeg gospodarskog smjera (Gândul).

Rumunjski zakon o proračunu nalaže vladi da do 15. studenoga uputi parlamentu prijedlog proračuna za sljedeću godinu (Law 500/2002). Taj se rok odnosi na slanje prijedloga, a ne na njegovo usvajanje. Ipak, do tada će stranke prvi put pokazati može li itko okupiti dovoljno glasova za donošenje proračuna. Privremena vlada može održavati rad države, ali bez većine ne može progurati novi proračun.

Zastoj već stoji novca. Ilie Bolojan rekao je da je Rumunjska izgubila oko 770 milijuna eura iz fondova EU-a za oporavak, povezanih sa zakočenim zakonom o plaćama u javnom sektoru (HotNews).

Tko bi snosio teret štednje

S&P očekuje da će proračun za 2027. smanjiti kapitalna ulaganja te da će se plaće u javnom sektoru i mirovine povećavati oprezno (News.ro). Kapitalna ulaganja financiraju bolnice, ceste i željeznice. Njihovo smanjenje pogodilo bi građevinske tvrtke odmah, a poslije i ljude koji bi se tim projektima koristili.

Sporije povećanje plaća i mirovina izravnije bi pogodilo kućanstva. Država svake godine odlučuje koliko će povećati mirovine i plaće u javnom sektoru, u postupku koji se naziva indeksacijom. Ako su povećanja manja od inflacije, umirovljenici i javni službenici za isti će prihod moći kupiti manje. Ako takav proračun bude usvojen, te bi skupine snosile velik dio prilagodbe. O paketu se još nije glasalo, pa nije jasno kako će se teret raspodijeliti.

S&P je Rumunjsku zadržao u investicijskom razredu oslanjajući se na dvije stvari: smanjenje manjka koje se već dogodilo i proračunski dogovor koji parlament još nije postigao. Kasnije brojke o manjku prognoze su, a ne ostvareni rezultati. One ovise o tome hoće li se stranke koje sada pregovaraju s predsjednikom Nicușorom Danom dogovoriti tko će snositi sljedeći krug štednje. Ako ne uspiju, S&P je već naznačio što slijedi: sniženje rejtinga, na koje upozoravaju negativni izgledi.