Rumunjske plaće blokiraju €770 million

A single legislative milestone expands into a monolithic barrier, blocking Romania’s path to recovery funds.
Kompozicija slike · tobrief770 milijuna eura iz europskog fonda za oporavak sada ovisi o jednom rumunjskom zakonu koji su sindikati odbili, sud djelomično zaustavio, a najveća stranka u zemlji ne želi podržati.
Privremeni premijer Ilie Bolojan rekao je 23. srpnja da bi pet od šest zakona potrebnih za deblokadu preostalih europskih bespovratnih sredstava moglo već ovaj tjedan ući u parlamentarnu proceduru. Zakon o plaćama u javnom sektoru, uz koji je vezano 770 milijuna eura, neće biti među njima (Adevărul, Romania Insider).
Rumunjska riskira gubitak približno 4,5 mlrd. eura preostalih bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, postpandemijskog fonda EU-a iz kojeg se državama plaća tek nakon što provedu obećane reforme, ako parlament ne usvoji šest zakona do čvrstog roka 31. kolovoza (Brussels Times). Kako je To Brief pisao prije deset dana, kriza se tada odnosila na svih šest zakona. Ovoga se tjedna promijenilo to da bi pet zakona moglo krenuti dalje. Reforma plaća, sama vrijedna više od 770 milijuna eura (Stirile ProTV, Europa FM), ostala je najizloženija točka cijelog paketa.
Tri zapreke u deset dana
Zakon o plaćama u deset je dana udario u tri zapreke. Čelnik PSD-a Sorin Grindeanu rekao je 14. srpnja da njegova stranka neće podržati prijedlog. PSD dominira rumunjskim parlamentom; bez njega ne postoji većina za usvajanje zakona. Žalbeni sud u Bukureštu 21. srpnja suspendirao je postupak javnog savjetovanja nakon prigovora sindikata zdravstvenih radnika Sanitas (Romania Insider). Dva dana poslije svih pet velikih sindikalnih središnjica zatražilo je od parlamenta da odbaci sadašnji tekst, tvrdeći da 770 milijuna eura nije razlog za nasilno guranje loše reforme (Adevărul).
Bolojanova slabost nije osobna nego institucionalna. Kao privremeni premijer upravlja vladom nakon izbora, ali prije stvaranja trajne koalicije. Nema politički mandat za nametanje nepopularnog preustroja, dok PSD može odbiti glasovanje i prepustiti mu da sam nosi pritisak roka.
Spor se svodi na pitanje tko će podnijeti ograničenje mase plaća. Bolojanov prijedlog ograničava plaće u javnom sektoru na 8,1 posto BDP-a, što je, prema Mediafaxu, gornja granica dogovorena s Europskom komisijom. Dodaci bi bili ograničeni na 20 posto osnovne plaće, čime bi se nominalne plaće očuvale, ali bi se smanjila primanja na koja se mnogi javni zaposlenici stvarno oslanjaju. Sindikati tvrde da je prijedlog manjkav. PSD tvrdi da ga privremena vlada nema pravo nametnuti.
Bruxelles može provjeravati, ne zapovijedati
Sudska odluka ne zamrzava izravno europski novac. Ona otvara teži problem: može li Rumunjska proizvesti reformu koja će izdržati pravno osporavanje prije nego što je Europska komisija bude morala ocijeniti. Komisija isplaćuje novac tek nakon što Rumunjska dokaže da je reforma provedena. Ako dokaz ne prođe, Bruxelles može zadržati ili smanjiti isplatu (EUR-Lex, European Court of Auditors).
Djelomično priznavanje reformi u praksi je dio tog sustava. Prema Primigei, kada je Španjolska podnijela šesti zahtjev za isplatu, Komisija je odobrila većinu mjerila, ali je neka ostavila otvorenima te zadržana sredstva isplatila tek nakon što je Madrid dostavio dodatne dokaze. Rumunjska bi mogla ići sličnim putem: usvajanje pet od šest zakona može zaštititi ta mjerila i pripadajući novac. No 770 milijuna eura vezanih uz zakon o plaćama ne može se prebaciti na drugu stavku.
Sljedeći rumunjski zahtjev za isplatu, očekivan početkom kolovoza i vrijedan približno 2 mlrd. eura (Radio Romania International), doći će pred Komisiju s prazninom ondje gdje bi trebala biti reforma plaća. Bugarska ima isti rok, 31. kolovoza, i približno 400 milijuna eura vezanih uz nedovršene energetske i protukorupcijske reforme (Mediapool).
Europska komisija može vezati novac uz reformska obećanja i provjeravati njihovu provedbu. Ne može natjerati nacionalni parlament da glasuje, zaobići sud ni prisiliti sindikate da prihvate savjetovanje koje smatraju prividnim. Mehanizam za oporavak i otpornost radi upravo onako kako je zamišljen: političko odgađanje pretvara u točan, nepromjenjiv iznos. U rumunjskom slučaju taj iznos je 770 milijuna eura, a rok je 31. kolovoza.
Details about this article
- Model:
- claude-opus-4-6
- Generated:
- 7/24/2026, 2:07:22 AM
- Pipeline run:
- eu_pipeline_20260724_005007
- Watermark:
- SynthID (Google's invisible watermark)
- Human review:
- None before publication