Rumunjska riskira 770 milijuna eura

Rumunjska do 31. kolovoza mora usvojiti jedinstvenu reformu plaća u javnom sektoru, na koju se obvezala Bruxellesu u zamjenu za isplate iz europskog fonda za oporavak. Ako rok probije, pod suspenzijom bi se moglo naći oko 770 mil. eura (RRI, Romania Insider). Ako pak donese zakon koji previše povećava rashode, pod pritiskom dolazi kreditni rejting zemlje. Rumunjska je na BBB- s negativnim izgledima, najnižoj razini koja se još smatra ulagačkim razredom; svako sniženje značilo bi skuplje zaduživanje pri svakom novom izdanju državnih obveznica (SeeNews). Političkog dogovora zasad nema.

Referentna vrijednost stalno pada

Najnoviji nacrt, poslan stranačkim čelnicima 20. kolovoza, postavlja osnovnu referentnu vrijednost na 4.000 leja. To je sidro cijele platne mreže: osnovna plaća svakog zaposlenika u javnom sektoru računa se tako da se koeficijent za određeno radno mjesto pomnoži tom vrijednošću. Što je referentna vrijednost viša, veće su plaće za sve.

Brojka se posljednjih tjedana spuštala: s 4.320 leja u ranijim verzijama na 4.100 leja u srpnju, pa na sadašnjih 4.000 leja (Adevărul, Gândul). Nacrt ujedno ograničava većinu dodataka na 20 posto fonda osnovnih plaća (Spotmedia).

Svako smanjenje olakšava proračunsku računicu prema Bruxellesu, ali otežava prihvaćanje reforme među zaposlenicima. Reforma bi trebala smanjiti razlike u plaćama unutar državne uprave. Sindikati u mirovinskom sustavu tvrde da bi zadržala jednu od najvećih nejednakosti: viši savjetnik u središnjem mirovinskom tijelu zarađivao bi 11.200 leja, dok bi osoba s usporedivim poslom u teritorijalnom uredu primala 8.600 leja (Agerpres). Sudski službenici najavili su zatvaranje sudova i državnih odvjetništava od 1. rujna ako nacrt ostane takav (Digi24), dan nakon isteka europskog roka.

Bruxelles ne određuje plaće, nego traži računicu

Europska komisija nije formalno odbila nacrt. Premijer Ilie Bolojan rekao je da je Bruxelles poslao „pitanja i zahtjeve za pojašnjenjem”, dok je ministar rada Dragoș Pîslaru naglasio da je tekst još radna verzija i da nema formalnog akta koji bi se mogao odbiti (Agerpres, Realitatea). Problem je fiskalan: prema Romania Insideru, trošak plaća navodno je porastao s oko 8 mlrd. leja na približno 12 mlrd. leja, pa Komisija traži objašnjenje kako će Rumunjska pokriti razliku.

Povećanje mase plaća nije jednokratni projekt koji se može zatvoriti u jednoj proračunskoj godini. Ono ulazi u svaki sljedeći proračun, a prostor Rumunjske za takav trošak sve je manji. Javni dug na kraju prvog tromjesečja 2026. dosegnuo je 60,1 posto BDP-a (Eurostat), čime je prijeđena domaća zakonska granica: iznad 60 posto vlada ne smije povećavati ukupne izdatke za plaće ili socijalnu potrošnju ako istodobno ne smanji druge rashode ili ne pronađe nove prihode (Bursa). Ministarstvo financija očekuje da će dug nastaviti rasti, na 61,8 posto ove godine i 63,9 posto do 2028. (Economica).

Tko plaća

Zaposlenici čije su sadašnje plaće iznad nove platne mreže dobivaju jamstvo da im se nominalni iznosi neće smanjiti, ali bi im plaće mogle godinama stajati dok ih nova mreža ne sustigne (G4Media). Ako inflacija nastavi rasti, zamrznuta plaća znači stvarni pad primanja. Među rijetkim skupinama koje bi mogle stvarno dobiti jesu nastavnici u preduniverzitetskom obrazovanju, čiji su koeficijenti u najnovijem nacrtu povećani (Digi24).

Probijanje roka 31. kolovoza ne znači da 770 mil. eura nestaje preko noći. Prema članku 24. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, pravilu koje uređuje isplate iz fonda za oporavak, Komisija može suspendirati isplatu i ponovno je odobriti kada Rumunjska ispravi problem. No taj se instrument približava kraju. Ispravak koji je 2024. bio izvediv, potkraj 2026. postaje rizičan jer možda više neće biti dovoljno vremena da se zakon donese, njegova provedba dokaže i usklađenost potvrdi prije zatvaranja programa (Curs de Guvernare).

Rumunjska je obećala reformu plaća koju može platiti i ima devet dana da je isporuči. Svaki kompromis nekoga opterećuje. Zaposlenici plaćaju kroz niža očekivanja ili zamrznute realne plaće. Država plaća kroz trajno veći rashod koji teško može pokriti. Bruxelles će prihvatiti ishod samo ako fiskalna računica izdrži provjeru.