Tomcu bez zastupnika istječe rok za €15 billion

Eugen Tomac nema zastupnike. Nema koaliciju. Ima deset dana da dobije povjerenje parlamenta u kojem mu se gotovo svi protive. Iza tog glasovanja stoji 15 mlrd. eura iz europskog fonda za oporavak, s rokom koji istječe 31. kolovoza, 16,68 mlrd. eura obrambenih zajmova koje parlament mora potvrditi te kreditni rejting samo jednu razinu iznad špekulativnog, dok Fitch novu ocjenu priprema za 31. srpnja.

Predsjednik Nicușor Dan imenovao je Tomaca mandatarom 4. lipnja, mjesec dana nakon što je parlament srušio premijera Ilieja Bolojana u glasovanju o nepovjerenju omjerom 281 prema 4. To je bila najveća razlika u rumunjskoj postkomunističkoj povijesti i odraz gotovo potpunog otpora Bolojanovu proračunu štednje, kojim su rezane plaće u javnom sektoru kako bi Rumunjska ispunila ciljeve Europske unije za smanjenje manjka. Njegov nasljednik vodi PMP, stranku koja je na izborima 2024. osvojila oko dva posto glasova i nema nijedno mjesto u parlamentu. Prema ocjenama rumunjskih komentatora, Tomacova glavna kvalifikacija jest osobno povjerenje predsjednika (HotNews).

Aritmetika koja ne drži

Tomacu treba 233 glasa u rumunjskom parlamentu, koji u zajedničkom sazivu ima 466 zastupnika. Do tog broja ne može doći bez stranaka koje odbijaju sjediti za istim stolom. Liberali iz PNL-a ne žele dogovor sa socijaldemokratima iz PSD-a, strankom koja je srušila Bolojana. Reformistički USR traži ministarska mjesta koja PNL i stranka mađarske manjine UDMR ne žele prepustiti. Predsjednik UDMR-a Kelemen Hunor Tomacovu je nominaciju nazvao rješenjem koje nije "ni izlaz u nuždi" i najavio da će njegova stranka odluku donijeti do vikenda.

Čak i najpovoljniji zbroj PSD-a, PNL-a i UDMR-a daje oko 186 mandata (IntelliNews). Tomacu bi nedostajalo još 47 glasova. Krajnje desni AUR, koji u anketama raste prema 35 posto, bojkotira proces. Njegov je cilj prijevremene izbore učiniti neizbježnima.

Tehnička vlada u ustavnoj zamci

Rumunjska tehnička vlada ne može donositi hitne uredbe, instrument kojim su prethodne vlade ubrzavale reforme dogovorene s Bruxellesom. Devet od jedanaest preostalih zakona vezanih uz isplatu 7,5 mlrd. eura iz fonda za oporavak sada mora proći kroz parlament (Romania Insider, IntelliNews). Preustroj plaća, porezna reforma i promjene u državnim poduzećima traže većinu u istom domu koji se ne može dogovoriti ni oko premijera.

Rok 31. kolovoza proizlazi iz pravila Mehanizma za oporavak i otpornost, europskog programa ulaganja uspostavljenog nakon pandemije. Europska komisija ne može ga jednostrano produljiti. Bolojanov tim poslao je nacrt revizije plana u noći kad je vlada pala, pokušavajući najteže reformske prekretnice prebaciti iz bespovratnih sredstava u zajmove. O toj se izmjeni još pregovara s Bruxellesom.

Udar drona, bez vlade koja može odgovoriti

Ruski dron pogodio je 29. svibnja stambenu zgradu u Galațiju i ranio dvoje civila. Bio je to prvi ruski projektil ili letjelica koji je izazvao ljudske žrtve na teritoriju NATO-a. Država na istočnom krilu Saveza pretrpjela je izravan udar u trenutku dok njezin parlament već mjesec dana nije uspijevao izabrati političko vodstvo. Poljski premijer Donald Tusk pozvao je NATO da ruske provokacije tretira s „potpunom ozbiljnošću”, opisujući incident kao dio šireg obrasca koji obuhvaća Poljsku, baltičke države i Rumunjsku (PAP). Njemački kancelar Friedrich Merz bio je suzdržaniji te ocijenio da se radi o događaju koji ne znači "promjenu situacije".

Rumunjski Ustavni sud uklonio je 4. lipnja jednu prepreku, ocijenivši ustavnim program SAFE, europsku shemu za zajedničku vojnu nabavu (Agerpres). No sporazum o zajmu od 16,68 mlrd. eura i dalje mora potvrditi parlament, a tehnička vlada to ne može sama provesti.

Nakon isteka sata

Ako Tomac ne uspije do 14. lipnja, predsjednik imenuje novog mandatara. Ako i taj pokušaj propadne, Dan nakon 4. kolovoza može raspustiti parlament i raspisati izbore. Najizgledniji dobitnik bio bi AUR, nacionalistička i euroskeptična stranka kojoj se potpora u anketama udvostručila od 2024. Rumunjski i slovački mediji povlače usporedbe s mađarskim zamrzavanjem sredstava zbog vladavine prava (Aktuality.sk), premda je mehanizam drukčiji. U Rumunjskoj nije riječ o istom pravnom sporu s Bruxellesom, nego o fiskalnoj blokadi: 15 mlrd. eura ovisi o vladi koja još ne postoji.

Europska komisija svrstala je Rumunjsku u proljetnom paketu od 3. lipnja kao jedinu članicu s „prekomjernim neravnotežama”, najstrožom kategorijom makroekonomskog nadzora koju Komisija može primijeniti. Ako reforme zastanu iza 31. kolovoza, sredstva iz fonda za oporavak prestaju biti dostupna prema samoj uredbi. Taj se rok ne pregovara.