Rumunjska prvi put srušila dron

U 9.39 sati 24. srpnja rumunjski su radari zabilježili zračnu metu istočno od Suline, na obali delte Dunava. Letjelica se potom kretala prema unutrašnjosti zemlje, preko područja Brăile i u smjeru Buzăua. Iz zračne baze Mihail Kogălniceanu poletjela su dva talijanska Eurofightera pod zapovjedništvom NATO-a, a zatim i dva rumunjska F-16. Talijanski zrakoplov ispalio je projektil iznad okruga Brăila, ali je promašio cilj. U 11.02 rumunjski F-16 uništio je dron iznad nenaseljenog područja kod Padine (Romania Insider, n-tv). To je prvi javno zabilježeni slučaj u kojem je Rumunjska srušila dron koji je povrijedio njezin zračni prostor.

Rumunjski tužitelji potvrdili su da je riječ o ruskom dronu tipa Shahed/Geran, istom oružju koje Rusija koristi u napadima na ukrajinsku infrastrukturu. Piloti su tijekom djelovanja prijavili da letjelica vizualno odgovara tom tipu drona, ali potpuna tehnička potvrda tada još nije bila završena (Mediafax, Berliner Zeitung). Oznake na olupini, elektronika, bojna glava i mjesto lansiranja nisu objavljeni.

Tko je izdao zapovijed?

Saveznički slijed događaja čini ovaj slučaj NATO-ovim pitanjem. Talijanski Eurofighteri bili su dio NATO-ove misije Air Policinga, stalnog sustava nadzora i presretanja sumnjivih letjelica. Prema Sofia Globeu, NATO je potvrdio da su zrakoplovi djelovali „pod NATO-ovim zapovjedništvom i nadzorom” (Sofiaglobe). No NATO zapovjedno usklađuje misiju, dok pravnu odgovornost za uporabu oružja nad vlastitim teritorijem zadržavaju nacionalne vlasti. Zato je ključno pitanje tko je odobrio ispaljivanje projektila.

Rumunjski obrambeni izvještaji navode da je talijanski Typhoon pucao iznad Brăile i promašio, nakon čega su na tlu ostali krater i dijelovi projektila (Quotidiano Nazionale, Adnkronos). Službeno talijansko priopćenje zasad nije objavljeno. Ta šutnja, nakon ispaljivanja projektila nad teritorijem saveznice, sama po sebi traži objašnjenje.

Rumunjski je pilot pucao tek kada je dron bio iznad nenaseljenog područja, što upućuje na unaprijed odobrena pravila o tome gdje se i u kojim okolnostima smije djelovati (Internazionale/Reuters). Ni rumunjsko Ministarstvo obrane ni NATO ta pravila nisu javno objavili.

Zašto dronovi ruše stara pravila

Air Policing i zračna obrana nisu ista misija. Air Policing znači presretanje sumnjivih letjelica: prilazak, identifikaciju i pratnju izvan zračnog prostora. Zračna obrana znači uništavanje prijetnje. Slučaj kod Buzăua formalno je bio označen kao Air Policing. U praksi je postao zračna obrana: piloti su ispalili projektile i uništili metu iznad savezničkog teritorija.

Shahed nije zrakoplov s posadom koji se može upozoriti i ispratiti. To je spora besposadna letjelica, potencijalno naoružana eksplozivom i teška za pouzdanu klasifikaciju dok je u zraku. Stari model presretanja i pratnje tu više ne funkcionira.

Baltičke države, koje ovise o rotacijskim savezničkim borbenim postrojbama, a ne o snažnim vlastitim zračnim snagama, već se suočavaju upravo s tim pomakom. Estonski izvori navode da je prijelaz s Air Policinga na zračnu obranu dogovoren početkom srpnja, prije rumunjskog obaranja drona (ERR). Litavski dužnosnici iskoristili su rumunjski slučaj kao argument za jasnije ovlasti i brže odluke o tome kada se smije pucati (TV3). Buzău nije izazvao baltičko preispitivanje. Dao mu je najkonkretniji dokaz.

Pravila koja nitko nije objavio

Poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz odvojeno je upozorio na mogućnost ruskih provokacija u kojima bi se protiv država istočnog krila koristili zarobljeni ukrajinski dronovi (TVN24). Njemački mediji istaknuli su drugu stranu problema: ako se podrijetlo, teret i namjera drona ne mogu potvrditi tijekom leta, snižavanje praga za djelovanje povećava rizik pogrešnog cilja ili pada krhotina na naseljena područja (Handelsblatt).

Rumunjska se za takve slučajeve već pripremala. Ministar obrane Radu Miruță 7. srpnja zatražio je od Ukrajine da svoje crnomorske dronove programira za samouništenje ako uđu na rumunjski teritorij (Agerpres). Sedamnaest dana poslije Rumunjska je jedan dron srušila.

Slučaj kod Buzăua pokazao je da zračni sustav NATO-ova istočnog krila može otkriti metu, podignuti borbene zrakoplove, pratiti je i uništiti. Nije pokazao da su pravila tog sustava dogovorena, zajednička i javno objašnjena. Sjevernoatlantsko vijeće, u kojem sve saveznice sjede kao ravnopravne članice, i nacionalne prijestolnice koje odobravaju pravila djelovanja građanima istočnog krila duguju osnovni odgovor: kada dron iznad savezničkog teritorija postaje meta, tko o tome odlučuje i vrijedi li isto pravilo u Bukureštu i Tallinnu?