Rumunjska prati dronove bez prava na paljbu

Ruski dron Geran-2 udario je 29. svibnja u deseti kat stambene zgrade u Galațiju u Rumunjskoj. Ozlijeđeni su žena i dijete. Bio je to prvi slučaj u kojem je ruski dron izazvao civilne žrtve na teritoriju NATO-a. U roku od pet dana Rumunjska je zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, okupila koaliciju od 56 država koje su osudile Rusiju i službeno zatražila od saveznika u NATO-u protudronske sustave. Diplomatski odgovor bio je brz i opsežan. Vojna isporuka zasad ne postoji.

Sustav je sve vidio, ali nije srušio ništa

Rumunjski ministar obrane Radu Miruță već je nekoliko sati nakon udara priznao ključni problem: Rumunjska je još u veljači 2026. od NATO-a zatražila privremene protudronske kapacitete, ali bez rezultata. Vlastite nabave kroz SAFE, novi fond EU-a za obrambenu nabavu, stići će tek za otprilike 18 mjeseci. „Ruski dronovi ne dolaze iz PDF-ova”, rekao je Miruță novinarima. „Dolaze noću i ruše zgrade. Ne borimo se PowerPointom” (Adevărul).

Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a u Europi 2. lipnja potvrdio je rumunjski zahtjev na konferenciji o stvaranju sposobnosti, pozvavši članice da dobrovoljno ustupe sustave. Ta je potvrda tehnička. Politička odluka vlada članica još nije donesena.

Rumunjska je pratila dron iznad Galațija tijekom cijelog leta. Zrakoplovi F-16 bili su u zraku i imali dopuštenje za uporabu oružja. No prozor za djelovanje trajao je četiri minute, a presudna su bila dva ograničenja: mirnodopska pravila koja zabranjuju otvaranje vatre u ukrajinskom zračnom prostoru te činjenica da Rumunjska nije imala kopneni protudronski sustav sposoban zahvatiti cilj iznad vlastitog teritorija.

Problem je širi od jedne rumunjske odluke. Rumunjski F-16 19. svibnja srušio je dron iznad estonskog teritorija i time otvorio presedan za koji NATO još nema jasan odgovor. Pravila zračne policije pisana su za jednostavnije situacije: saveznički zračni prostor s jedne strane, neprijateljski s druge. Dronovi koji skreću s ukrajinskog bojišta prema članicama NATO-a stvaraju treću kategoriju. Savez za nju nema dogovoreni protokol.

Svatko improvizira, nitko ne koordinira

Na istočnom krilu NATO-a svaka država gradi vlastiti odgovor, bez zajedničke arhitekture. Latvija je, nakon što su se 7. svibnja na njezin teritorij srušila dva drona iz Rusije, počela raspoređivati pokretne postrojbe za presretanje dronova uz rusku granicu: timove od četiri vojnika naoružane presretačkim dronovima latvijske proizvodnje. Estonija je na istoj granici postavila prve stalne sustave za otkrivanje dronova. Poljska zasebno razvija vlastiti protudronski sustav.

Predsjednici Estonije, Latvije i Litve 21. svibnja zajednički su zatražili da NATO misiju baltičke zračne policije, u kojoj saveznički borbeni zrakoplovi rotacijski nadziru zračni prostor baltičkih država, pretvori u trajnu misiju protuzračne obrane s protudronskim sposobnostima.

Jezik solidarnosti ostaje snažan, ali političke pukotine su vidljive. Na sastanku Bukureštanske devetorke, formata koji okuplja države istočnog krila, Mađarska je bila suzdržana. Bugarska nije podržala osnivanje posebnog tribunala. Rumunjski ministar vanjskih poslova priznao je da je udar u Galațiju mogao opravdati pozivanje na članak 4., formalni mehanizam konzultacija NATO-a u slučaju sigurnosne prijetnje. Bukurešt je ipak odabrao blaže diplomatske kanale, prema dostupnim informacijama i zbog pritiska saveznika da se izbjegne eskalacija.

Rumunjska je protjerala ruskog konzula u Constanți i naredila zatvaranje konzulata. Ruski veleposlanik pri UN-u sjednicu Vijeća sigurnosti odbacio je kao političku predstavu (priopćenje UN-a, DW). Sjedinjene Države na toj su sjednici poručile da će „braniti svaki pedalj teritorija NATO-a”. Samo u 2026. Rumunjsku je pogodilo 15 incidenata s dronovima. Savez ni u jednom slučaju nije aktivirao članak 4.

Ankara dolazi u lošem trenutku

NATO-ov sastanak na vrhu u Ankari zakazan je za 7. i 8. srpnja. Države istočnog krila dolaze s jasnim zahtjevom za većom zaštitom upravo u trenutku kada Washington smanjuje dostupnost borbenih zrakoplova i zrakoplova cisterni u Europi. Pentagon je u svibnju otkazao planirano slanje 4.000 vojnika u Poljsku.

Obrazac iz Galațija sada vrijedi za cijelo istočno krilo: političke izjave se pojačavaju, dok obrambene sposobnosti ostaju nacionalne, rascjepkane i mjesecima udaljene od isporuke. Dron koji je pogodio Galați od granice do stambene zgrade stigao je za četiri minute. Nabavni kalendar Saveza proteže se do kraja 2027.