Rumunjski F-16 srušio dron nad Estonijom

Rumunjski F-16 uništio je 19. svibnja dron iznad Estonije, prvi put da je NATO-ov borbeni zrakoplov srušio takvu letjelicu iznad savezničkog teritorija. Presretanje je uspjelo. No slučaj je otvorio prazninu za koju Savez zasad nema odgovor: rusko elektroničko ratovanje skreće ukrajinske dronove u NATO-ov zračni prostor, a nijedna članica ne želi takve incidente nazvati hibridnim napadom.

Tri zemlje, jedan dron

Zapovjedni lanac pokazuje kako stvarno funkcionira obrana Baltika. Latvijski radari prvi su otkrili dron. Latvijski Centar za nadzor i izvješćivanje u Lielvārdeu vodio je operaciju presretanja. NATO-ov Združeni centar za zračne operacije u Uedemu u Njemačkoj oko 11:03 podignuo je dva rumunjska F-16 iz baze Šiauliai u Litvi (Romania Insider). Pilot Pavelescu Costel-Alexandru vizualno je identificirao cilj i u 12:14 ispalio jednu raketu (Defense News). Od ulaska u zračni prostor do uništenja prošlo je četrnaest minuta.

Latvija je otkrila cilj. Litva je primila zrakoplove. Rumunjska je dala pilote. Estonija, država čiji je zračni prostor povrijeđen, imala je radare i sustav upozorenja, ali nema vlastite borbene zrakoplove. NATO-ova misija zaštite zračnog prostora Baltika radila je kako je zamišljena. Istodobno je pokazala da Estonija, Latvija i Litva same ne mogu braniti vlastito nebo.

Praznina u pripisivanju odgovornosti

Dron je gotovo sigurno bio ukrajinski, skrenut s putanje tijekom napada na ruske ciljeve. Kijev se ispričao. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pripisalo je skretanje ruskom elektroničkom ratovanju: „Ruske snage nastavljaju preusmjeravati ukrajinske dronove prema baltičkim državama. Moskva to čini namjerno” (Meduza).

Ta se tvrdnja uklapa u širi obrazac. Sve tri baltičke države zabilježile su upade skrenutih dronova u razmaku od 48 sati krajem ožujka. Finska je 15. svibnja zatvorila zračnu luku Helsinki-Vantaa nakon dojave o dronu. Latvijska vlada pala je 14. svibnja, kao prva NATO-ova vlada srušena zbog incidenta s dronom, nakon što je napad pogodio skladište nafte u Rēzekneu, a ministar obrane nije mogao objasniti zašto letjelica nije presretnuta.

Ako Rusija doista namjerno navodi ukrajinske dronove prema teritoriju NATO-a, to nalikuje hibridnom napadu. Europski parlament prošlog je listopada osudio rusko ometanje GNSS-a, odnosno satelitske navigacije, kao „hibridno ratovanje”. No nijedna članica nije zbog tog obrasca aktivirala članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora, mehanizam za savezničke konzultacije. Aktivirale su ga u rujnu 2025., kada su ruski dronovi izravno ušli u poljski i estonski zračni prostor. Kod ukrajinskih dronova koje rusko ometanje izbaci s putanje, Savez incidente tretira kao pitanje upravljanja zračnim prostorom, a ne kao sigurnosnu prijetnju.

Ta je razlika politički korisna. Kada bi rusko elektroničko ratovanje bilo označeno kao hibridni napad, od 32 saveznice tražio bi se zajednički odgovor. Ujedno bi se mogla ograničiti ukrajinska sloboda izvođenja napadačkih misija kroz baltički koridor. Nijedna prijestolnica ne želi otvoriti ni jedno ni drugo pitanje.

Tko snosi trošak

Teret nije ravnomjerno raspoređen. Finska podiže borbene zrakoplove i zatvara zračne luke. Latvija gubi vladu. Estonija šalje civilna upozorenja u šest okruga. Poljska gradi protudronski sustav s 18 bitnica i 700 vozila. Njemačka je naručila sustave Skyranger i planira 500 do 600 jedinica u idućim godinama.

Baltičke države koordiniraju i upozoravaju, ali ne mogu same obarati ciljeve. Estonija je počela uvoditi sustave za otkrivanje dronova u 25 gradova. Otkrivanje bez mogućnosti obaranja jest nadzor, a ne obrana.

Rumunjski ministar obrane proslavio je presretanje sloganom „Da, Rumunjska može” i predložio državno odličje za pilota. Manje je isticano da je u prvih pet mjeseci 2026. u rumunjski zračni prostor ušlo 14 ruskih dronova. Rumunjska nije srušila nijedan.

Doktrinarna praznina

Presretanje je pokazalo da NATO može uništiti dron iznad savezničkog teritorija. Teža pitanja ostala su otvorena. Ne postoji doktrina za „skrenutu prijateljsku letjelicu”, odnosno oružje partnerske države koje protivnik elektroničkim ratovanjem izbaci iz putanje. NATO-ova pravila počivaju na binarnoj logici: letjelica ili ima dopuštenje za ulazak u saveznički zračni prostor ili ga nema. Ukrajinski dron koji rusko ometanje preusmjeri ne uklapa se ni u jednu kategoriju.

Estonija je zatražila da Kijev ugradi „prekidače za gašenje” u dronove koji lete blizu NATO-ovih granica. Ukrajina se ispričala, ali se javno nije obvezala na takav potez. Upravo prostor između onoga što se pravno može dokazivati i onoga na što se politički može odgovoriti Rusija može iskorištavati. I toga je svjesna.