Rusija sprema 115,000 vojnika uz granicu

Satelitske snimke koje je analizirala zajednička švedsko-norveško-dansko-baltička istraga pokazuju ubrzanu rusku vojnu gradnju na više lokacija od Arktika do Baltičkog mora. Najmanje 16 od 19 praćenih vojnih lokacija imalo je jači noćni svjetlosni otisak tijekom protekle godine, a nove vojarne, skladišta streljiva i prostori za raspored vozila vidljivi su u Pečengi, Petrozavodsku, Lugi i Baltijsku (SVT). To još nije dokaz pripreme neposrednog napada. Važno je što reorganizacija ruske vojske dobiva betonsku i logističku osnovu, pa se pitanje pomiče na NATO-ovu sposobnost da učvrsti koridor za pojačanja od Njemačke do finske arktičke granice prije nego što se ti objekti popune ljudstvom.

Što dodaju sateliti

Istraga SVT-a, NRK-a, DR-a i Delfija prati luk gradnje od poluotoka Kole do kalinjingradske enklave. Nije riječ o dosad nepoznatim lokacijama: ponovno uspostavljanje Lenjingradskog vojnog okruga i širenje ruskih postrojbi blizu Finske već su bili poznati (Arctic Today). Satelitski dokazi potvrđuju da se planovi istodobno provode na više mjesta, uz jačanje radova nakon ulaska Švedske i Finske u NATO.

Brojke o vojnicima treba čitati oprezno. Zapovjednik finske vojske Pasi Välimäki rekao je da bi ruske snage u blizini Finske nakon rata u Ukrajini mogle porasti s približno 20.000 na oko 80.000 ljudi (GP, Meduza). Brojka od 115.000 odnosi se na procijenjeni infrastrukturni kapacitet svih praćenih lokacija, a ne na vojnike koji su ondje već raspoređeni (Militarnyi, SVT). Šef švedske vojne obavještajne službe Thomas Nilsson opisao je jačanje kao ozbiljnu prijetnju, ali i kao strukturu koja se može popuniti kad to dopusti rat u Ukrajini. Danski general bojnik Brian Nissen neposrednu je prijetnju ocijenio niskom (Berlingske).

Rusija sada izlijeva beton. Hoće li u taj beton moći smjestiti vojnike ovisi o ratu koji još nije završila.

NATO-ova prva crta kreće se brže od zaleđa

NATO-ov odgovor stigao je nekoliko dana prije objave istrage. Dana 6. lipnja operativno su pokrenute Forward Land Forces Finland: borbena skupina pod švedskim vodstvom, s oko 600 vojnika smještenih u Bodenu u Švedskoj te multinacionalnim stožernim elementom u Rovaniemiju u Finskoj, pod zapovjedništvom vrhovnog savezničkog zapovjednika NATO-a (Finnish Government, NATO). Snaga je osmišljena tako da se može proširiti do razine brigade i brzo rasporediti u Finsku.

Finska se pritom oslanja na pojačanja, a ne na paniku. Istraživač Finskog instituta ocijenio je da samo širenje Petrozavodska „nije osobito značajno” za finsku sigurnost, jer su Helsinki i NATO tijekom pristupnog procesa već planirali rusko ponovno naoružavanje (Yle).

Njemačka: usko grlo iza prve crte

Teži problem nalazi se dublje u pozadini. Njemačka nije država na prvoj crti, ali istočno i sjeverno krilo ne mogu dobiti pojačanja bez njemačkih željeznica, cesta i zračnog prostora. Luftwaffe je nedavno uvježbavao korištenje civilne zračne luke u Hamburgu kao ratnog logističkog čvorišta za sjevernu protuzračnu obranu (Bundeswehr). U Litvi se trajno raspoređuje velika borbena brigada, prvo takvo razmještanje Bundeswehra na području bivšeg Sovjetskog Saveza, s punom operativnom spremnošću planiranom za 2027. (Süddeutsche Zeitung).

Njemačka želi izgraditi najjaču konvencionalnu vojsku u Europi, ali taj cilj postavlja u okvir 2039. godine. Po udjelu obrambene potrošnje u BDP-u trenutačno je oko jedanaestog mjesta među europskim članicama NATO-a (ZDFheute). Danska, suprotno tome, nakon incidenata s dronovima ulaže 2,1 mlrd. kruna u nove sposobnosti i svoje tjesnace i mostove tretira kao NATO-ove uske prolaze, a ne kao isključivo domaću infrastrukturu (BT).

Razmak između NATO-ovih prednjih raspoređivanja i logističkog lanca iza njih pokazuje stvarnu europsku obrambenu marginu. Države na prvoj crti, Finska, baltičke zemlje i Švedska, brzo se integriraju. Tranzitne države, prije svega Njemačka, tek ispituju civilnu infrastrukturu za vojnu uporabu, dok kapacitete grade u rokovima koji se mjere desetljećima. Ruska gradilišta rade po kraćem kalendaru. Beton se već stvrdnjava.