Rusija ubrzava zahtjev protiv Eurocleara

Moskovski sud 27. svibnja ubrzao je izvršenje zahtjeva ruske središnje banke protiv Eurocleara, briselske klirinške kuće koja namiruje većinu prekograničnih transakcija vrijednosnim papirima u Europi, u iznosu od 18,2 bilijuna rubalja (oko 217 mlrd. eura) (The Moscow Times). Odluka zaobilazi uobičajeni žalbeni put i Moskvi omogućuje da odmah zatraži isplatu. Euroclear je rusku nadležnost odbacio u cijelosti, navodeći da se zahtjevi „ne priznaju prema pravu EU-a” (Meduza).

Izvan Rusije ta odluka zasad nema stvarnu pravnu snagu. Moskva nema bilateralni ugovor s Belgijom koji bi omogućio izvršenje takve presude, niti mehanizam kojim bi mogla zaplijeniti imovinu Eurocleara, koja se nalazi u Europskoj uniji (HCCH Status Table). Učinak je zato prije političko-pravni nego neposredno financijski: nova razina neizvjesnosti u već zapletenom slučaju. Ta neizvjesnost Moskvi koristi.

Belgijska tiha dobit

Euroclear drži 200 mlrd. eura zamrznute ruske imovine, odnosno 93 posto takve imovine u Europskoj uniji (Belga News Agency). Ta imovina stvara velike prihode od kamata: 6,9 mlrd. eura u 2024., uz pad na 5 mlrd. eura u 2025., nakon što je Europska središnja banka, koja određuje kamatne stope za eurozonu, snizila stope (Euroclear 2025 Results, VRT NWS).

Europska unija najveći dio tih prihoda uzima kroz obvezni doprinos od 99,7 posto na izvanredne prihode Eurocleara ostvarene od zamrznute imovine. Ukrajini je dosad prebačeno oko 6,6 mlrd. eura (compensation.com.ua). No Belgiji ostaje porez na dobit plaćen na Euroclearove izvanredne prihode, oko 1,7 mlrd. eura samo u 2024., prema pet diplomata EU-a na koje se poziva RBC Ukraine. Taj novac završava u belgijskom proračunu, ne u ukrajinskom.

Belgiji i Euroclearu odgovara sadašnje stanje: imovina ostaje zamrznuta, kamate nastavljaju pristizati, a porezi se naplaćuju. Potpuna zapljena glavnice, za koju se zauzimaju Nizozemska, Poljska i baltičke države, prekinula bi taj tok prihoda. Belgijski premijer Bart De Wever traži „neograničena financijska jamstva” EU-a prije nego što bi razmotrio zapljenu, što je uvjet koji je teško zamisliti kao politički ostvariv (EU Today).

Tužbe kao pravna magla

Moskva istodobno vodi postupke koji pojačavaju pravnu neizvjesnost. Uz moskovsku odluku koju izvan Rusije teško može provesti, ruska središnja banka pokrenula je dva postupka pred Općim sudom Europske unije u Luxembourgu. Prvi osporava uredbu iz prosinca 2025. kojom je imovina zamrznuta na neodređeno vrijeme. Drugi osporava uredbu iz veljače 2026. kojom se prihodi od kamata usmjeravaju Ukrajini (Courthouse News, Kyiv Independent). Presude se ne očekuju prije kraja 2027.

Izgledi za uspjeh tih postupaka čine se slabi. No svrha je odgoda. Svaka otvorena tužba daje opreznijim članicama EU-a dodatni razlog da odgode politički najteži korak: zapljenu glavnice.

Stvarno slabljenje vidi se u kamatama

Depozitna stopa Europske središnje banke, odnosno kamata koju poslovne banke dobivaju na prekonoćne depozite kod središnje banke i koja usmjerava većinu kratkoročnih prinosa u eurozoni, sada iznosi 2,00 posto, nakon što je na vrhuncu bila 4,00 posto (ECB). Svako smanjenje za 25 baznih bodova, odnosno za 0,25 postotnih bodova, smanjuje godišnji prihod od kamata na zamrznutu imovinu za približno 485 mil. eura.

Program zajmova G7 skupine od 50 mlrd. dolara, poznat kao ERA (Extraordinary Revenue Acceleration), osmišljen je tako da se zajmovi Ukrajini otplaćuju iz prihoda od kamata na zamrznutu rusku imovinu (White House ERA briefing). Pretpostavka je bila da će ti prihodi ostati snažni. Pri sadašnjim kamatnim stopama godišnji je prihod već prepolovljen u odnosu na 2024.

Ako u slučaju gospodarskog usporavanja kamatne stope dodatno padnu, EU će se suočiti s neugodnim izborom: izdati novi zajednički dug kako bi pokrio manjak, čemu se protivi Nizozemska, ili napokon zaplijeniti glavnicu, što blokira Belgija. Ruska pravna magla ne mora pobijediti na sudu. Dovoljno joj je da Europa nastavi raspravljati sama sa sobom dok prihod od kamata slabi.