Rusija razmješta bojne glave u Bjelorusiji

Rusija je 21. svibnja prebacila taktičke nuklearne bojne glave na terenske položaje raketne brigade Iskander-M u Bjelorusiji. Ondje su i ostale. Ministarstva obrane obiju zemalja objavila su snimke bjeloruskih posada koje pune pokretne lansere i premještaju ih na prikrivene vatrene položaje (Euronews, Euromaidanpress). Neovisno se i dalje ne može provjeriti jesu li bojne glave sadržavale stvarni fisijski materijal. Moskva i Minsk tvrde da jesu.

Taktičke nuklearne bojne glave u pravilu se čuvaju u ojačanim bunkerima, fizički odvojene od projektila koji ih nose. Spajaju se tek neposredno prije moguće uporabe. Prebacivanjem bojnih glava na operativne položaje brigade nestaje upravo ta sigurnosna udaljenost. Rusija ju je uklonila javno, tijekom vježbi s desecima tisuća vojnika, a bojne glave potom nije vratila u skladišta.

Baltički test pritiska

Nuklearno raspoređivanje zaključilo je dva tjedna pojačanog pritiska na sjeveroistočno krilo NATO-a. Dron je 20. svibnja iz bjeloruskog zračnog prostora ušao u Litvu i aktivirao prvo upozorenje za skloništa na razini cijele zemlje od početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Predsjednik i zastupnici evakuirani su, zračna luka u Vilniusu zatvorena, a NATO-ovi borbeni zrakoplovi poletjeli su u presretanje. Dron nikada nije pronađen.

Latviju je pogodio teži udar. Pad drona kraj Rēzeknea 7. svibnja razotkrio je slabosti protuzračne obrane toliko ozbiljne da su srušile vladu. Premijerka Siliņa smijenila je ministra obrane zbog propusta. Nakon što je njegova stranka napustila koaliciju, ona je 14. svibnja podnijela ostavku. Ruska Vanjska obavještajna služba (SVR) zatim je javno imenovala konkretne latvijske vojne baze i zaprijetila odmazdom. Latvija je tako postala prva članica NATO-a čija je vlada pala izravno u vezi s upadima dronova s istoka.

Obrambeni analitičari iz Tallinna opisali su taj niz događaja kao „oružje masovnog ometanja”. Ostaje otvoreno pitanje je li Moskva namjerno uskladila nuklearno raspoređivanje, prodore dronova i obavještajne prijetnje, ili je samo iskoristila krize koje su se preklopile. Učinak je mjerljiv: tri baltičke prijestolnice uzdrmane su u dva tjedna, a jedna saveznička vlada više ne postoji.

Rascjepkana europska strategija odvraćanja

Francuska je ponudila europski odgovor. Predsjednik Macron je na travanjskom sastanku na vrhu u Gdanjsku proširio francusko nuklearno odvraćanje na Poljsku i još sedam saveznica. Prvi je put francuski predsjednik otvorio nuklearni kišobran izvan same Francuske. No ovlast za lansiranje ostaje isključivo u rukama francuskog predsjednika. Jamstvo vrijedi onoliko dugo koliko traje politička volja osobe koja obnaša tu dužnost.

Njemačka se priprema za drukčiji rok. Glavni inspektor Breuer, čelnik njemačkih oružanih snaga (Bundeswehr), javno je upozorio da bi Rusija do 2029. mogla testirati NATO velikim vojnim operacijama. Berlin zato planira snažno povećati obrambenu potrošnju. Istodobno je tiho propalo planirano raspoređivanje američkih projektila dugog dometa u Njemačkoj. Ti su projektili trebali popuniti prazninu nastalu nakon što je 2019. prestao vrijediti Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji je zabranjivao takve projektile u Europi. Zamjena nije najavljena.

Američka vojna prisutnost u Europi smanjuje se. Pentagon reže broj borbenih brigada u Europi s četiri na tri. Predsjednik Trump najavio je dodatnih 5.000 vojnika za Poljsku, ali poljski zamjenik ministra obrane Tomczyk rekao je da situacija zahtijeva „diplomatsku ofenzivu”, čime je dao do znanja da dogovor još nije postignut. Tri dana prije te najave vrhovni saveznički zapovjednik NATO-a potvrdio je da se američke snage već povlače iz Europe.

Glavni tajnik NATO-a Rutte upozorio je na „razorne posljedice” svake uporabe nuklearnog oružja. Europska unija je na aktualnoj Revizijskoj konferenciji Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, na kojoj potpisnice ocjenjuju poštovanje obveza iz sporazuma, pozvala Moskvu i Minsk da „ponište ovu odluku”. Nijedna organizacija nije najavila konkretnu promjenu vlastitog vojnog rasporeda.

Lukašenko nema kodove za lansiranje. Moskva zadržava potpunu kontrolu nad bojnim glavama. Bjelorusija daje ono što Rusiji treba: zemljopis. S bjeloruskog teritorija Iskander-M pokriva Varšavu, Vilnius i Rigu. Nitko izvan Moskve ne zna koliko je bojnih glava ondje ni koliko će dugo ostati.