Rusija cilja 500,000 novaka

500.000. Andrij Kovalenko, čelnik ukrajinskoga Centra za suzbijanje dezinformacija, državnog tijela pri Vijeću za nacionalnu sigurnost, tvrdi da bi Rusija ove jeseni mogla mobilizirati toliko muškaraca (RMF24, Liga.net). Brojku zasad nisu potvrdili ni ruska uredba ni neovisna obavještajna služba. Za Europu zato nije presudno hoće li ta brojka biti točna do zadnjeg čovjeka, nego mogu li vlade zajedničku procjenu prijetnje dovoljno brzo pretvoriti u zajednički materijalni odgovor.

Zamjenska snaga, ne vojska za proboj

Rusija je od 2022. pokazala da u ratu može stvarati novu silu: proširuje postrojbe i poseže za uskladištenom opremom (War on the Rocks). No procjene CSIS-a upozoravaju na slabost ruskoga pričuvnog sustava: nedostaje mu profesionalnih dočasnika i nižih zapovjednika koji od neobučenih ljudi mogu napraviti pouzdane male borbene cjeline (CSIS).

Zato je važan detalj koji se pripisuje samom Kovalenku: dio mobiliziranih bio bi poslan na bojište nakon dva tjedna, a dio nakon mjesec dana (Liga.net, RMF24). Takav rok ne stvara uvježbane manevarske formacije, nego popunjava gubitke. Ruske operacije već se uklapaju u tu logiku: raspršeni napadi, bespilotne letjelice, motocikli i iscrpljujuće pomicanje crte bojišta metar po metar (Critical Threats).

Ako do mobilizacije 500.000 ljudi dođe, ona vjerojatno neće proizvesti novu veliku kolonu za invaziju. Povećala bi rusku sposobnost rotacije: više zamjena stizalo bi brže, pritisak bi se mogao istodobno širiti na više dijelova bojišta, a ukrajinska potrošnja streljiva i protuzračne obrane rasla bi još dulje.

Države na prvoj crti već se prilagođavaju

Estonija i Rumunjska najbliže su pritisku i tako se ponašaju. Estonski premijer Kristen Michal zatražio je jačanje ukrajinske zračne i raketne obrane prije jeseni (valitsus.ee). Tallinn je potpisao i sporazum o bespilotnim letjelicama kojim će moderno oružje kupovati izravno od ukrajinskih proizvođača, tretirajući ukrajinsku ratnu industriju kao izvor sustava već provjerenih na bojištu (ERR).

Rumunjska upozorenje čita kroz svoju crnomorsku granicu. Ruski napadi na Odesu, Čornomorsk i Izmail drže prijetnju neposrednom i zemljopisno bliskom (Euronews România). Predsjednik Nicușor Dan rekao je da bi odluka o prijenosu raketa-presretača za sustave protuzračne obrane Patriot Ukrajini mogla biti donesena u idućim tjednima (Jurnalul). Na nedavnom summitu jugoistočne Europe sa Zelenskim razgovaralo se i o suradnji protiv bespilotnih letjelica, ali pojedinosti provedbe zasad su oskudne.

Kočnica nabave i političko odbijanje

Njemačka pokazuje drugi kraj europskog raspona. Berlin planira oko pravih vojnih problema: dalekometnih udara, raketne obrane i zaliha streljiva. No planovi još moraju proći proračunsko odobrenje u parlamentu i zatim stvarnu isporuku. Zanimanje za američki raketni sustav Typhon, kopneni lanser krstarećih projektila, i dalje traži glasovanje u Bundestagu te godine proizvodnog planiranja (Handelsblatt). Obrambeni proračun predviđa milijarde za streljivo, ali istodobno nosi infrastrukturni zaostatak od 67 milijardi eura (Hightech und Blech).

Slovačka pod Robertom Ficom isto upozorenje prima, ali ga politički odbija pretvoriti u djelovanje. Fico je u pismu glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu potvrdio da Slovačka neće sudjelovati u daljnjoj vojnoj financijskoj pomoći Ukrajini (JOJ 24). NATO-ove vježbe i dalje se održavaju na slovačkom teritoriju, no vlada odbacuje nove obveze potrošnje (Denník N).

Latvijski predsjednik upozorio je da bi Rusija mogla pojačati provokacije protiv baltičke regije kako bi testirala jedinstvo NATO-a (LRT). Moskvi nije potrebno da svaka prijestolnica promijeni stranu. Dovoljno joj koristi razmak između Estonije, koja kupuje ukrajinske bespilotne letjelice, i Slovačke, koja odbija financirati ukrajinsku obranu.

Ako se upozorenje o mobilizaciji pokaže točnim, europska slabost neće biti u tome što prijetnja nije prepoznata. Slabost je brzina pretvaranja upozorenja u presretače, bespilotne letjelice, streljivo i proračunske odluke. Države najbliže bojištu već troše. Berlin i Bratislava moraju odgovoriti na pitanje može li ponovno naoružavanje ostati srednjoročni projekt dok sat iscrpljivanja već sada radi protiv Ukrajine.