Oreshnik pogodio Kyiv, Rusija prijeti diplomatima

Rusija je 24. svibnja napala Ukrajinu sa 690 projektila i bespilotnih letjelica, u jednoj od najvećih pojedinačnih baraža od početka sveobuhvatne invazije u veljači 2022. Među njima je bio i hipersonični Orešnik, prvi put usmjeren na kijevsku regiju. Dan poslije Moskva je svim stranim diplomatima poručila da napuste glavni grad. Odbili su. Politička solidarnost postoji; vojni štit iza nje zasad ne.

Oružje koje se približava

Orešnik je pokretni balistički projektil srednjeg dometa, namijenjen lansiranju s cestovnog vozila. Ta je klasa oružja desetljećima bila zabranjena Sporazumom o nuklearnim snagama srednjeg dometa, hladnoratovskim dogovorom iz Reaganova doba koji je zabranjivao kopnene projektile dometa između 500 i 5.500 kilometara, sve dok se sporazum nije urušio 2019. godine.

Projektil leti brzinom od oko Macha 10, razdvaja se na 36 podstreljiva raspoređenih u šest skupina bojevih glava i do Kijeva stiže za manje od deset minuta. Nijedan ukrajinski ni europski sustav protuzračne obrane dosad ga nije presreo.

Napad 24. svibnja kod Bile Cerkve, oko 80 kilometara južno od Kijeva, bio je treća borbena uporaba tog projektila. Svako lansiranje bilo je bliže glavnom gradu: Dnipro u studenome 2024., Lavov u siječnju 2026., sada kijevska regija (Kyiv Independent). Rusija ga je svaki put ispalila bez eksplozivne bojeve glave, oslanjajući se samo na kinetički udar (ISW, procjena od 24. svibnja). Pri brzini od Macha 10, sama brzina projektila gotovo zamjenjuje konvencionalnu bojnu glavu. Sposobnost je pokazana. Suzdržanost je politička odluka koju Moskva može promijeniti.

Diplomati ostaju, Washington šuti

Nekoliko sati nakon napada rusko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je sve diplomate i strane državljane da napuste Kijev, pozivajući se na planirane „sustavne napade” na vojnu infrastrukturu (EuroMaidan Press). Sergej Lavrov, prema Putinovoj uputi, izravno je nazvao američkog državnog tajnika Marca Rubija i preporučio evakuaciju američkog veleposlanstva (NDTV). Time je Moskva, prije nego što se mogao oblikovati zajednički zapadni odgovor, pokušala izdvojiti SAD od europskih saveznika.

Europa je reagirala brzo. Veleposlanik Europske unije u Kijevu javno je objavio da diplomati Unije ostaju (Le Monde). Francuska je evakuaciju nazvala „isključenom mogućnošću”. Njemačka je poručila da se „neće dati zastrašiti” (IB Times UK). Švedska je pozvala ruskog veleposlanika na razgovor. Rezidencija albanskog veleposlanika pogođena je u istoj baraži (Le Monde), što je svakoj ambasadi u Kijevu dalo vrlo konkretan razlog da rusku prijetnju shvati ozbiljno.

Washington je bio znatno suzdržaniji. State Department potvrdio je razgovor Lavrova i Rubija, ali je objavio sažetak u kojem se zahtjev za evakuaciju uopće ne spominje (Kommersant). Nije bilo javne izjave kojom bi se taj zahtjev odbacio. Nije bilo ni izjave kojom bi se prihvatio. U usporedbi s europskim prkosom, američka tišina saveznicima je ostavila pitanje zadržava li Washington manevarski prostor.

Solidarnost bez štita

Ministri vanjskih poslova Europske unije sastaju se ovoga tjedna u Limassolu na Cipru, pod predsjedanjem Kaje Kallas, visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku (Irish Times). Napad Orešnikom bit će jedna od središnjih tema. No pretvoriti ogorčenje u zaštitu znatno je teži posao. Svaka ozbiljnija odluka EU-a u vanjskoj politici traži jednoglasnost svih 27 država članica, što znači da je može blokirati samo jedna vlada. Protjerivanje diplomata ostaje suverena odluka svake države. U obrani, brojke pokazuju razmjere praznine.

Trinaest europskih zemalja 12. svibnja najavilo je „protubalističku koaliciju” za suzbijanje projektila poput Orešnika. Popis članica nije objavljen. Nema ni vremenskog plana proizvodnje. Najsposobniji europski sustav proturaketne obrane, francusko-talijanski SAMP/T, proizvodi oko 300 presretača godišnje. Samoj Ukrajini potrebno ih je više od 2.000 (EuroMaidan Press). Američki sustav Patriot ne može zatvoriti taj manjak. Washington je u kampanji protiv Irana 2026. potrošio gotovo polovicu zaliha presretača, a za proizvodnju novih projektila potrebno je 42 mjeseca.

Prema ukrajinskim obavještajnim podacima, Rusija raspolaže s najviše deset Orešnika, uz proizvodnju od oko pet komada godišnje (NewsUkraine). Takvim tempom to oružje u roku od dvije godine postaje rutinska taktička opcija.

Ostanak zapadnih veleposlanstava u Kijevu politički je prkos izložen vojnom riziku. Rusija je pokazala da može pogoditi predgrađe glavnog grada oružjem koje postojeći sustavi ne mogu presresti, a zatim opasnost predstaviti kao tuđi problem. Limassol će pokazati može li Europa zaštititi diplomate koje odbija evakuirati.