Ruski dron pogodio rumunjsku zgradu

Ruski dron Geran-2 pogodio je rano 29. svibnja desetokatnu stambenu zgradu u Galațiju u Rumunjskoj, pri čemu su ozlijeđeni žena i njezin sin tinejdžer. NATO je potvrdio da je riječ o ruskom oružju (Euronews, Defense News). To je prvi potvrđeni oružani udar iz ruskog rata koji je izazvao civilne žrtve na teritoriju članice Saveza. Rumunjska je protjerala ruskog konzula u Constanți i zatvorila konzulat. Savez je obećao „apsolutnu solidarnost”, ali nije aktivirao klauzulu o zajedničkoj obrani.

Četiri minute, bez hica

Rumunjska je znala da dron dolazi. Novi radar postavljen blizu Galațija pratio ga je još iz ukrajinskog zračnog prostora. Dva F-16 iz 86. zrakoplovne baze u Feteștiju već su bila u zraku, s odobrenjem za uporabu oružja. Dron je u rumunjski zračni prostor ušao u 1:52, a zgradu pogodio u 1:56 (Agerpres). Četiri minute nisu bile dovoljne da se cilj identificira, klasificira, donese odluka i djeluje, a da se pritom ne riskira pad krhotina na grad od 250.000 stanovnika.

Problem nije bio u senzorima, nego u lancu od otkrivanja do gađanja. Rumunjske baterije Patriot namijenjene su prije svega balističkim projektilima i zrakoplovima, a ne kamikaza-dronu koji leti u visini krovova. Američki sustav presretača Merops bio je operativan u blizini, ali nije mogao djelovati iznad naseljenih područja. Protuzračni topovi Gepard za razmještaj na privatnom zemljištu trebali su suglasnost vlasnika, a ona nije bila pribavljena (United24 Media, Defense News). Rumunjski privremeni ministar obrane rekao je da zemlja nema lokalnu kopnenu protuzračnu obranu „jer, od početka rata u Ukrajini, oni koji su morali donijeti odluku to nisu učinili” (Agerpres).

Bio je to 28. dokumentirani ulazak drona u rumunjski zračni prostor od 2022. godine. Samo u 2026. zabilježeno ih je petnaest (Le Monde).

Solidarnost postoji, odluke se razilaze

Francuska je pozvala ruskog veleposlanika u Parizu na razgovor. Novi mađarski premijer Magyar Péter osudio je Rusiju po imenu i poručio da je jedinstvo NATO-a „danas važnije nego ikad”. To je zaokret u odnosu na desetljeće politike Viktora Orbána, koji je sustavno štitio Moskvu od oštrijeg pritiska (Telex). Orbán, sada u oporbi, izrazio je suosjećanje s ozlijeđenima, ali Rusiju nije spomenuo (Daily News Hungary).

Slovačka se otvoreno podijelila. Predsjednik Pellegrini zatražio je jačanje istočne granice. Premijer Fico upozorio je protiv „govora snažne ruke” i pozvao Europsku uniju da obnovi dijalog s Moskvom (JOJ24). Bugarska je slijedila isti obrazac: predsjednica Yotova iskazala je punu solidarnost s Rumunjskom, dok je premijer Radev zagovarao pregovore s Rusijom (24 Chasa, BNR). U obje zemlje šef države govori tvrđe o Rusiji od šefa vlade. Oni koji određuju politički ton idu ispred onih koji donose odluke.

Praznina u ugovoru

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte obećao je da će Savez „braniti svaki pedalj savezničkog teritorija”. Nije spomenuo članak 4., mehanizam za konzultacije među saveznicima, ni članak 5., odredbu o zajedničkoj obrani prema kojoj se napad na jednu članicu smatra napadom na sve (Euronews). Rumunjsko ministarstvo obrane incident je označilo kao „posljedicu rata u Ukrajini”, a ne kao napad na Rumunjsku. Ministrica vanjskih poslova Oana Toiu rekla je da udar „opravdava” konzultacije po članku 4., ali je potvrdila da ih Rumunjska neće zatražiti (Eurointegration).

Pravna osnova za takvu suzdržanost tanka je. Sjevernoatlantski ugovor nigdje ne traži dokaz namjernog ciljanja da bi se primijenio članak 5. Ugovor govori o „oružanom napadu”. Zahtjev da se najprije utvrdi namjera političko je tumačenje, izgrađeno desetljećima savezničke prakse kako bi se izbjegao širi rat. Takvo je tumačenje izdržalo u Przewodówu 2022., kada je zalutali projektil pogodio Poljsku, a poslije se pokazalo da je ukrajinski. U Galațiju je oružje potvrđeno kao rusko. Prostor nejasnoće koji NATO-u omogućuje suzdržanost sada je uži nego prije (CYIS).

Predsjednici Estonije, Latvije i Litve osam su dana prije incidenta u Galațiju predložili rješenje: preobrazbu NATO-ove misije zračnog nadzora na istočnom krilu u punu protuzračnu obranu, sa stalnim ovlaštenjem za djelovanje protiv prijetnji (president.ee). NATO je i u jeziku vježbe od 21. svibnja priznao da je u tijeku „prijelaz iz zračnog nadzora u protuzračnu obranu” (Defence Industry Europe). Sastanak na vrhu u Ankari u srpnju sada postaje mjesto odluke.

Do tada istočno krilo Saveza živi s prazninom između onoga što NATO obećava i onoga što može operativno provesti. Spori dron u visini krovova razotkrio ju je već 28. put.