Ruski projektili prekidaju ukrajinski čelični lanac

Između kolovoza i rujna 2026. ruski balistički projektili pogodili su tri čeličane koje su nedavno zajedno proizvodile procijenjenih 90 posto ukrajinskog čelika (Hromadske). Sve tri zaustavile su proizvodnju. Neposredni gubici ukrajinski su: nestaju prihodi, radna mjesta i još jedan oslonac ratnog gospodarstva koje već uvelike ovisi o vanjskoj potpori. Dokazi o široj europskoj nestašici zasad su slabi, ali pojedini su kupci već izloženi poremećaju.

Što su projektili prekinuli

Tri su postrojenja Zaporizhstal i Kamet Steel, oba u vlasništvu ukrajinske najveće čeličarske kompanije Metinvest, te ArcelorMittal Kryvyi Rih, dio druge najveće svjetske čeličarske grupacije. Svako je postrojenje bilo više puta pogođeno tijekom približno pet tjedana. Na svakoj su lokaciji poginuli radnici. Samo u Zaporizhstalu Metinvest je u jednom mjesecu zabilježio 17 balističkih projektila, a glavni operativni direktor proizvodni je lanac opisao kao „praktički prekinut” (Interfax-Ukraine). ArcelorMittal je objavio da je primarna proizvodnja zaustavljena nakon što je Rusija dvaput napala postrojenja za proizvodnju sirovog željeza (ArcelorMittal, UNN).

Čeličana može raditi samo ako istodobno funkcioniraju peći, opskrba električnom energijom i kisikom te unutarnja željeznička infrastruktura. Ako se uništi samo jedna od tih veza, proizvodnja staje i bez izravnog razaranja peći. Upravo se to dogodilo u ArcelorMittalu: kompanija je izvijestila da su pojedini pogoni nastavili raditi na minimalnoj razini, dok je glavni proizvodni lanac bio prekinut. Projektili nisu sravnili čeličane sa zemljom. Razdvojili su njihove ključne dijelove.

Koliko je čelika Ukrajini preostalo

Prije potpune ruske invazije Ukrajina je godišnje proizvodila približno 21,4 milijuna tona sirovog čelika (World Steel Association). Nakon što je Rusija okupirala Mariupolj i goleme čeličane Azovstal i Iljič, proizvodnja se prema podacima ukrajinske udruge čeličarske industrije Ukrmetprom 2025. smanjila na oko 7,4 milijuna tona (LIGA). Tri sada zaustavljena postrojenja činila su najveći dio kapaciteta koji je preživio raniji gubitak.

Posljedice su već vidljive u službenim podacima. Proizvodnja sirovog čelika u kolovozu je pala na 277.000 tona, što je 57,3 posto manje nego godinu prije. Proizvodnja sirovog željeza, rastaljenog željeza iz visokih peći koje se potom prerađuje u čelik, smanjila se za 65,6 posto, što odgovara poremećaju u fazi rada visokih peći (LIGA). Oko 16.500 radnika u Zaporizhstalu i Kamet Steelu suočeno je sa skraćenim smjenama ili prisilnim dopustima (Interfax-Ukraine).

Čelik je jedna od najvećih ukrajinskih izvoznih kategorija i izvor prihoda u stranoj valuti, odnosno dolara i eura kojima zemlja plaća uvoz. Budući da je većina proizvodnje zaustavljena, ti se prihodi smanjuju upravo u trenutku kada ukrajinsko gospodarstvo uvelike ovisi o vanjskom financiranju.

Gdje to osjeća Europa

Ukrajina nije velik dobavljač čelika Europskoj uniji u cjelini. Prema procjenama industrije, ukrajinski izvoz čelika u EU posljednjih je godina iznosio približno 2,2–2,6 milijuna tona (GMK Center, The Gaze), što je malen udio ukupne potrošnje u Uniji. No poremećaj nije ravnomjerno raspoređen.

Najjasnije dokumentiranu izloženost ima Rumunjska. Zaporizhstal je toplovaljane limove, odnosno čelik obrađen u široke trake koje se koriste za cijevi, vozila i gradnju, isporučivao Metinvestovoj tvornici cijevi u Iașiju. Prema dostupnim informacijama, ove je godine bilo planirano do 180.000 tona isporuka (Economica.net). Taj je opskrbni pravac sada prekinut. Hoće li slične praznine osjetiti i drugi kupci u EU-u te hoće li se promijeniti cijene čelika na razini Unije ovisi o zalihama, zamjenskim dobavljačima i vrsti proizvoda, a dostupni podaci zasad ne daju konačan odgovor.

Popravci možda neće dugo trajati

Kamet Steel navodno je ponovno pokrenuo jednu visoku peć (S&P Global). Tehnički su popravci mogući: Metinvest je i prije ovog vala napada, u ratnim uvjetima, obnavljao visoke peći. No ponovljeni napadi mijenjaju računicu. Transformator ili jedinica za proizvodnju kisika zamijenjeni ovog tjedna mogu već sljedećeg tjedna ponovno biti pogođeni.

Rusija ne mora uništiti svaku peć. Proizvodnju može zadržati izvan pogona napadima na sustave koji ih povezuju, čime se izazivaju ponovljeni prekidi i svaki popravak pretvara u okladu protiv sljedećeg projektila. Napadi su zaustavili čeličane za koje se procjenjuje da proizvode većinu ukrajinskog sadašnjeg čelika, a da pritom nisu uništili jednak proizvodni kapacitet. Neposredni su gubici ukrajinski. Hoće li postati europski ovisi o tome koliko će prekid trajati i mogu li pojedini opskrbni lanci, počevši od onoga prema Rumunjskoj, pronaći zamjenu.