Ruski brodovi iza upada dronova

Maritime shadows reach inland as Russian-linked vessels are tied to European drone incursions.
Kompozicija slike · tobriefKrajem prošle godine neidentificirani dronovi pojavili su se iznad triju zrakoplovnih baza u Nizozemskoj i Belgiji: Volkela, Eindhovena i Kleine-Brogela. Sve tri baze čuvaju američke nuklearne bojeve glave u okviru NATO-ova programa nuklearnog dijeljenja, sustava u kojem savezničke države primaju američko oružje koje se može upotrijebiti samo uz odobrenje SAD-a. Zato su to među najosjetljivijim vojnim lokacijama u zapadnoj Europi.
Nova procjena Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) tvrdi da se ti letovi uklapaju u širi obrazac: 144 prijavljena incidenta s dronovima u 13 europskih država od kolovoza 2024. do veljače 2026., za koje IISS ocjenjuje da su vrlo vjerojatno dio kampanje pod vodstvom Kremlja (IISS, New York Times).
Obrazac je uvjerljiv. Dokazi zasad nisu javni.
Siva flota, dvostruka namjena
IISS upire prst u rusku sivu flotu: tankere i teretne brodove koji se služe neprozirnim vlasništvom i zastavama pogodnosti kako bi rusku naftu prevozili mimo sankcija EU-a. Ista neprozirnost koja prikriva pošiljke nafte čini takve brodove pogodnima i za operacije koje Moskva može poricati. Institut navodi dva broda, Hav Dolphin i Seasons 1, povezujući ih s epizodama dronova u blizini britanskih i njemačkih vojnih lokacija (BBC, Spiegel).
Prema medijskim izvješćima, nizozemska i belgijska opažanja vremenski su se poklopila s ruski povezanim plovilima koja su u Sjevernom moru „nestajala” s praćenja, odnosno isključivala transpondere za identifikaciju i položaj (Guardian).
Njemačka savezna policija i belgijske snage pretražile su Hav Dolphin, ali nisu pronašle ništa što bi bilo odlučujući dokaz (t-online). Nijedna vlada nije objavila radarske tragove, presretnute radijske signale ili pronađene dijelove drona koji bi određenu letjelicu povezali s određenim brodom. IISS je izradio obavještajnu procjenu, ne forenzički spis.
Presudno je gdje se brod nalazi
Može li Europa djelovati, ovisi prije svega o zemljopisu, mjerenom nautičkim miljama. U teritorijalnim vodama, otprilike 22 kilometra od obale, država ima punu suverenost. Brod koji ondje lansira dronove gubi pravo na neškodljiv prolazak, pravno načelo koje stranim plovilima dopušta miran tranzit bez ometanja, i može biti zaustavljen (UNCLOS).
Izvan te crte, u isključivom gospodarskom pojasu ili na otvorenome moru, pravila se mijenjaju. Brod je pod jurisdikcijom države čiju zastavu nosi. Trgovački brod koji stoji neposredno izvan teritorijalnih voda iznimno je teško pretražiti samo na temelju sumnje, čak i kada obavještajne službe vjeruju da je nekoliko minuta ranije prevozio ili lansirao dronove. Europa može sumnjati, ali sumnja sama po sebi policiji ne daje čistu ovlast za ukrcaj.
Najjači alati EU-a ne djeluju na otvorenome moru, nego na uskim grlima sustava: u lukama, osiguranju, financiranju i pomorskim uslugama. Vijeće EU-a, tijelo u kojem ministri država članica donose obvezujuće odluke, sankcioniralo je stotine brodova sive flote u 16. i 17. paketu sankcija, uskraćujući im pristup lukama i pomorskim uslugama (Council 16th, Council 17th).
NATO dijeli obavještajne podatke i koordinira odvraćanje, ali naglašava da je za suzbijanje hibridnih prijetnji najprije odgovorna napadnuta država (NATO). Dron iznad nizozemske zrakoplovne baze prije svega je nizozemski problem.
Spremni, rascjepkani ili u procjenama
Spremnost država znatno se razlikuje. Finska je najbliže operativnoj pripremljenosti. Njezina Granična straža, koja ima i obrambenu ulogu, dobiva 44 milijuna eura za sustave protiv dronova uz istočnu granicu i obalu, uključujući ometače signala i presretačke dronove (Yle). Finska vodi i baltičku operaciju pomorskog nadzora koja se oslanja na bespilotne letjelice i satelitsko praćenje (Rajavartiolaitos).
Njemačka je institucionalno rascjepkana. Za sigurnost civilne infrastrukture nadležne su savezne zemlje. Obalna straža nije jedinstvena služba, nego koordinacijska struktura. Ustavna ograničenja uporabe vojske u zemlji znače da Bundeswehr može pratiti dron, ali ga izvan usko određenih okolnosti ne može lako srušiti (Art. 87a GG).
Danska pokazuje drugu vrstu opreza. Nakon dojava o dronovima u blizini kopenhaške zračne luke, policija je pregledala radarske podatke, snimke nadzornih kamera i iskaze svjedoka te nije mogla potvrditi da su dronovi doista bili prisutni. Politička retorika tada je išla znatno brže od dokaza (Berlingske, Ground News).
Europa često može prepoznati obrazac. Još ga ne može pouzdano zaustaviti. U nekim slučajevima ne može ga ni dokazati.
How was this article?
Help us get better
Help us get better
Details about this article
- Model:
- claude-opus-4-6
- Generated:
- 7/4/2026, 3:18:06 AM
- Pipeline run:
- eu_pipeline_20260704_015011
- Watermark:
- SynthID (Google's invisible watermark)
- Human review:
- None before publication