Sabotaža za $500 u Europi

Za 500 do 7.000 dolara moguće je, prema istrazi medija Vot Tak koju prenosi Cybernews, angažirati osobu da zapali vozilo NATO-a, fotografira vojni konvoj ili ošteti ukrajinski spomenik u nekoj članici Europske unije. Nalogodavac se javlja s kratkotrajnog računa na Telegramu, izvršitelj snima obavljeni posao kao dokaz, isplata stiže u kriptovaluti, a račun zatim nestaje.

Taj obrazac, rekonstruiran kroz kaznene predmete u više država, pokazuje kako je oko europskog rata u Ukrajini nastalo jeftino prekogranično tržište sabotažnih poslova. Zapovjedni lanac ostaje skriven, a osoba na terenu služi kao potrošna roba.

Poljski dokaz

Poljska zasad daje najčvršći dokaz da taj model funkcionira. Osamnaestogodišnji ukrajinski državljanin, identificiran kao Ilja K., suočen je s 47 optužbi povezanih sa sabotažnim aktivnostima od studenoga 2024. do kolovoza 2025., objavili su WP i RMF24. Poljska Agencija za unutarnju sigurnost, ABW, i Državno odvjetništvo tvrde da su među zadacima bili skrnavljenje spomenika radi raspirivanja poljsko-ukrajinskih napetosti te priprema leta dronom iznad predsjedničke kolone.

Mehanizam je važniji od samog popisa optužbi. Zadaci su stizali preko internetskog servisa za razmjenu poruka. Izvršitelj je slao fotografije kao dokaz da je posao obavljen. Novac je, prema poljskim vlastima, isplaćivan u kriptovaluti preko burzi registriranih u Rusiji i Kini. Optuženi je navodno vrbovao i druge za dodatne poslove.

To nije slika školovanog obavještajca, nego tinejdžera koji za novac ulazi u sustav u kojem je lako zamjenjiv.

Potrošni agenti u više država

Njemačke službe za takve ljude imaju izraz: Wegwerf-Agenten, agenti za jednokratnu uporabu. Riječ je o jeftinim, zamjenjivim lokalnim izvršiteljima angažiranima za pojedinačne zadatke: nadzor rute, provjeru zaštite objekta, pripremu podmetanja požara. Njemački sigurnosni dužnosnici sabotažu, špijunažu i dezinformacije povezane s Rusijom opisuju kao pritisak koji ostaje ispod praga otvorenog vojnog napada, piše Zeit. U Stuttgartu se trojicu navodnih takvih agenata tereti da su ispitivali prometne rute za slanje paketa-bombi, prema Tagesschauu.

Nizozemska je pokazala drukčiju ranjivost, onu za koju nije potreban ni ljudski posrednik. Nizozemske obavještajne službe AIVD i MIVD procijenile su da su ruski državni hakeri kompromitirali IP kamere uz vojne logističke pravce kako bi pratili isporuke obrambene pomoći Ukrajini, objavili su NL Times i Defensiebond. Zadane lozinke i zastarjeli upravljački programi pretvorili su civilne kamere u nadzornu infrastrukturu. Bez Telegrama, bez kriptovaluta, samo zapušteni uređaji koji besplatno obavljaju promatranje.

Praznina između državnih granica

Obrazac je prekograničan, ali kazneni progon ostaje nacionalan. Jedan sabotažni lanac može uključivati vrbovatelja na Telegramovu računu registriranom na indijski telefonski broj, metu u Latviji, plaćanja preko azijskih burzi i paralelnu istragu u Poljskoj ili Njemačkoj. Nijedna država sama ne vidi cijelu sliku.

Pravo Europske unije najtvrđe alate ostavlja državama članicama. Obavještajne službe, uhićenja i kazneni progoni ostaju u nacionalnoj nadležnosti prema članku 4. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji, koji nacionalnu sigurnost određuje kao isključivu odgovornost svake države. Bruxelles može pritiskati platforme Aktom o digitalnim uslugama, koordinirati policijsku suradnju preko Europola i usklađivati dijelove kaznenog prava. Ne može voditi protuobavještajne operacije ni kazneno goniti sabotažu diljem Unije.

Posebni odbor Europskog parlamenta za demokratski štit nedavno je Rusiju označio kao glavnu prijetnju i zatražio snažnije alate protiv hibridnih napada, veću odgovornost platformi i zatvaranje rupa u kriptovalutnim plaćanjima. To su političke preporuke. Odbor nema ovlasti istraživati, uhićivati ni podizati optužnice.

Telegram je pritom posebno osjetljiva točka pritiska. Francuski su suci ponovno ispitivali osnivača Pavela Durova zbog sumnji u suodgovornost za kriminalnu zlouporabu platforme, piše Le Figaro. U Britaniji je regulator Ofcom kontaktirao Telegram nakon što je osuđeni podmetač požara navodno dobivao upute s računa povezanog s Rusijom, objavio je Guardian. Telegram tvrdi da suradnja ovisi o pravilno podnesenim sudskim zahtjevima, što samo potvrđuje koliko provedba i dalje ovisi o nacionalnim postupcima.

Šira istraga Vot Taka tvrdi da su se milijuni objava povezanih sa sabotažom širili preko kratkotrajnih računa. Taj se razmjer zasad temelji na novinarskoj istrazi, ne na sudskim spisima. Nije objavljeno koliko je objava dovelo do stvarnih napada, koliko ih je bilo prijevara, a koliko zamki istražnih tijela.

Dokazi ipak potvrđuju ključnu stvar: mehanizam vrbovanja funkcionira, novac se isplaćuje, a mete su stvarne. Napadači su pronašli prazninu između europskog tržišta komunikacije i nacionalnog modela progona. Vrbovanje je prekogranično, provedba zakona nije. Kako zatvoriti tu prazninu, a da se svaka rasprava o platformama ne pretvori u raspravu o masovnom nadzoru, pitanje je na koje odgovor duguju i nacionalni ministri unutarnjih poslova i provedbena tijela Europske komisije za Akt o digitalnim uslugama. Zasad ga nisu ponudili.