Section 301 štiti carine od 10%

Trumpova administracija prebacila je globalne carine na novu pravnu osnovu nakon što je prethodna pala na sudu. Nova se temelji na članku 301. Zakona o trgovini iz 1974., američkom propisu koji Washingtonu dopušta uvođenje carina nakon formalne istrage stranih praksi koje smatra štetnima za američku trgovinu (White House). Carine su stupile na snagu 24. srpnja i obuhvaćaju 60 gospodarstava. Za proizvode iz Europske unije ukupna carinska stopa uglavnom doseže 10 posto (Morgan Lewis).

Za europske izvoznike, koji u Sjedinjene Države godišnje šalju robu vrijednu 554 milijarde eura (Eurostat), sama stopa nije najveći problem. Važnije je to što bi ove carine sada mogle znatno dulje preživjeti sudske osporavanja.

Zašto je ovu pravnu osnovu teže srušiti

Vrhovni sud srušio je ranije carine administracije jer su se oslanjale na IEEPA-u, Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima iz 1977., koji predsjedniku ne daje stvarnu ovlast za određivanje carina (NPR). Privremeno rješenje pronađeno je u članku 122., instrumentu za poremećaje u platnoj bilanci, ali on vrijedi najviše 150 dana i administraciji je poslužio uglavnom za kupnju vremena (Thomson Reuters).

Članak 301. zato je politički i pravno korisniji alat. Ured američkog trgovinskog predstavnika u ožujku je otvorio 60 istraga, optuživši svako obuhvaćeno gospodarstvo da ne zabranjuje uvoz robe proizvedene prisilnim radom. Prije određivanja stopa prikupio je više od 1.600 pisanih očitovanja i saslušao više od 100 svjedoka (White House).

Upravo je ta procedura srž strategije. Sudovi koji preispituju carine uvedene po članku 301. moraju odlučivati o tome je li vlada zloupotrijebila zakonit trgovinski instrument, a ne o tome je li posegnula za potpuno pogrešnim zakonom (Forbes).

Tužbe su podnesene već nekoliko sati nakon odluke. Liberty Justice Center tvrdi da je obrazloženje o prisilnom radu samo paravan za obnovu globalnog carinskog zida koji su sudovi već odbacili (Liberty Justice Center). Profesorica poreznog prava s UCLA-e Kimberly Clausing nazvala je carine „očito nezakonitima” (CNBC). No dokazivanje zloupotrebe postupka obično traje dulje od dokazivanja da je primijenjen pogrešan zakon. Brzo sudsko olakšanje zato je malo vjerojatno, osim ako sudovi već u ranoj fazi prihvate argument da je riječ o pravnom izgovoru.

Tko plaća i kako se trošak prenosi

Carina funkcionira kao porez na američkoj granici. Plaća je američki uvoznik, a zatim bira između tri mogućnosti: može sam preuzeti trošak, podići cijene potrošačima ili pritisnuti europskog dobavljača da spusti cijenu (Alvarez & Marsal). Za europske tvrtke najopasnija je treća mogućnost.

Izloženost nije ravnomjerno raspoređena. Farmaceutski proizvodi činili su 29 posto izvoza Europske unije u Sjedinjene Države 2025. Samo je Irska američkim kupcima isporučila farmaceutsku robu vrijednu 160,6 milijardi eura, gotovo 43,8 posto ukupnog farmaceutskog izvoza EU-a (Eurostat). PwC Ireland ocijenio je da su irske farmaceutske tvrtke zasad privremeno zaštićene izuzećima, ali je upozorio na Trumpovu prijetnju carinama od 100 posto na generičke lijekove u roku od dvije godine (PwC Ireland). Izuzeće danas vrijedi. Pitanje je hoće li vrijediti iduće godine, a irski farmaceutski sektor već to ugrađuje u planove ulaganja.

Njemačka udar prima kroz svoju industrijsku bazu. Institut ifo objavio je da je više od 60 posto njemačkih industrijskih tvrtki izjavilo kako im američke carine štete. U automobilskom sektoru taj se udio penje na 74 posto, pri čemu ifo navodi da carine koče ulaganja (ifo). Taj se učinak ne zaustavlja u Njemačkoj. Kad njemački proizvođači automobila smanjuju narudžbe i odgađaju ulaganja u nove modele, dobavljači u srednjoj Europi osjećaju slabije količine. Njemački automobilski sektor već je izgubio više od 70.000 radnih mjesta 2024. i više od 40.000 u 2025. godini (Eurofound).

Italija pokazuje kako carinska neizvjesnost pogađa male tvrtke. Confartigianato, talijansko udruženje obrtnika i malih poduzetnika, izvijestio je da su sektori u kojima prevladavaju mikropoduzeća, poput hrane, mode i namještaja, nakon deset mjeseci neizvjesnosti oko carina zabilježili pad prodaje u SAD-u od 8,3 posto (Giornale delle PMI). Proizvođaču Parmigiana stopa je važna, ali još je važnije znati hoće li vrijediti i kada sljedeći kontejner krene prema američkoj luci.

Trajanje je pravi pritisak

Carina ne mora preživjeti konačnu odluku Vrhovnog suda da bi promijenila trgovinu. Dovoljno je da ostane na snazi dovoljno dugo da promijeni ugovorne cijene, odgodi tvornička ulaganja i potakne tvrtke na preusmjeravanje opskrbnih lanaca (FreightWaves). Eurostatovi podaci već pokazuju ponašanje koje se uklapa u tu logiku: robni suficit Europske unije u trgovini sa Sjedinjenim Državama pao je s 81,2 milijarde eura u prvom tromjesečju 2025. na 40,8 milijardi eura u trećem tromjesečju, što je obrazac spojiv s ubrzanim isporukama prije očekivanih carina, a zatim povlačenjem izvoznika (Eurostat).

Prelaskom s izvanredne predsjedničke proklamacije na uređeni trgovinski postupak s opsežnim proceduralnim tragom, Washington je sebi dao pravnu osnovu koja bi carine mogla održati kroz godine sudskih sporova. Za europske tvrtke koje počivaju na predvidljivom pristupu američkom tržištu sada je presudnije koliko dugo očekuju da će carina trajati nego koliki je postotak naveden na računu.