Mađarski natječaji bez stvarne konkurencije

U Mađarskoj je prošle godine 19,6 posto javnih natječaja završilo sa samo jednim ponuditeljem. Iza netransparentnih vlasničkih struktura fondova privatnog kapitala stoje ugovori vrijedni 309,5 mlrd. forinti. Najveća središnja tijela za nabavu, kroz koja je od 2020. do 2025. prošlo više od 3.700 mlrd. forinti, gotovo nisu odgovorila na zahtjeve za suradnju mađarskog protukorupcijskog nadzornog tijela (Telex, 24.hu).

Ti su podaci iz izvješća Mađarske uprave za integritet, institucije koju je Budimpešta osnovala pod pritiskom Europske unije kako bi otvorila put prema odmrzavanju europskih sredstava. Sažeto izvješće za 2025., objavljeno ovoga tjedna, najopsežnija je revizija javne nabave koju je to tijelo dosad provelo. Zaključak je neugodan za mađarsku vladu: precjenjivanje je sustavno, tržišno natjecanje često se uklanja iz postupka, a pravila nagrađuju napuhane cijene.

Kako cijene ostaju napuhane

Problem nije u nekoliko loših natječaja, nego u načinu na koji je sustav postavljen. Ponude se uspoređuju s „procijenjenom vrijednošću”, koja ne mora odražavati stvarnu tržišnu cijenu robe, usluga ili radova. Jednom napuhani ugovori zatim postaju mjerilo za nove natječaje, pa se potrošnja iznad tržišne razine ugrađuje u sustav i s vremenom dodatno povećava (HVG).

Naručitelji pritom mogu oblikovati veličinu posla tako da konkurencija praktično nestane: više se nabava spaja u jedan veliki paket za koji se mogu javiti samo velike tvrtke, ili se poslovi dijele na manje dijelove kako bi se izbjegao otvoreni natječaj (Portfolio). Tehničke se specifikacije sužavaju dok ne odgovaraju samo jednoj tvrtki. Ista se poduzeća ponavljaju, zajednički daju ponude i zajednički pobjeđuju. Najveće precjenjivanje vidi se u građevinarstvu i energetici, dvama područjima u kojima država troši najviše.

Poseban problem je središnja nabava. Ugovori za energiju, vozila, namještaj i službena putovanja u javnom sektoru uopće se ne pojavljuju na javnoj platformi za nabavu. Njihova vrijednost premašuje 500 mlrd. forinti bez troškova energije, a s uključenom energijom mogla bi biti četiri do pet puta veća (HVG).

Tri europske brave na mađarskom novcu

Izvješće samo po sebi ništa ne zamrzava niti odmrzava. O mađarskom pristupu europskom novcu odlučuju tri odvojena mehanizma. Vijeće Europske unije, u kojem glasaju vlade država članica, suspendiralo je 6,3 mlrd. eura kohezijskih sredstava u prosincu 2022. prema Uredbi o uvjetovanosti, instrumentu kojim se zaštita proračuna EU-a povezuje sa standardima vladavine prava. Mađarski plan oporavka nakon pandemije uključuje 27 „supermjerila” za borbu protiv korupcije i zaštitu javne nabave koja moraju biti ispunjena prije isplate novca (Europska komisija). Uz to, kohezijska pravila mogu zaustaviti povrat novca ako Mađarska ne ispuni uvjete dobrog upravljanja, i to bez nove političke odluke (Uredba o zajedničkim odredbama).

Nijedna se od tih brava ne otključava automatski zbog novog izvješća. No izvješće dolazi od institucije čije je osnivanje Bruxelles tražio od Mađarske. Ako upravo ta institucija kaže da cijene i dalje ostaju napuhane, Europska komisija mora odlučiti jesu li obećanja o reformama dovoljna za oslobađanje sredstava. Europski revizorski sud zasebno je upozorio da su sljedivost i transparentnost potrošnje iz fonda za oporavak i dalje nedostatne u cijeloj Uniji.

Poljski problem

Poljska Komisiji dodatno otežava odluku. U veljači 2024. Bruxelles je reformskoj vladi u Varšavi oslobodio oko 137 mlrd. eura europskih sredstava prije nego što su pravosudne reforme bile do kraja provjerene u praksi. Ta odluka od tada prati svaki slučaj uvjetovanosti: pokazala je da politički smjer države može vrijediti gotovo jednako kao mjerljivi rezultati.

Mađarski je parlament 23. lipnja donio novo zakonodavstvo o javnoj nabavi, uključujući stroža pravila o sukobu interesa i veću transparentnost stvarnih vlasnika. Ako Bruxelles počne isplaćivati novac zato što je premijer Péter Magyar promijenio politički smjer Mađarske, prije nego što natječaji postanu konkurentniji i jeftiniji, europski instrument za zaštitu vladavine prava počet će izgledati kao politička, a ne pravna mjera.

Slovačka je već izvukla vlastiti zaključak. Dok se Mađarska pokušava vratiti europskim uvjetima nakon zamrzavanja sredstava, Slovačka počinje ponavljati njezine pogreške, objavio je Denník N. Europski parlament u travnju je pozvao Komisiju da razmotri isti mehanizam protiv Bratislave.

Test vjerodostojnosti uži je i teži nego što se čini: kakav dokaz Bruxelles traži prije nego što novac ponovno krene? Mađarsko nadzorno tijelo iznijelo je dokaze da sustav javne nabave i dalje napuhuje cijene. Ono što će Komisija učiniti s tim dokazima reći će više o stvarnoj snazi uvjetovanosti nego bilo koji novi zakon donesen u Budimpešti.