Šest država traži rezove, Finska brani potpore

Njemačka, Nizozemska, Austrija, Danska, Finska i Švedska žele da se iz prijedloga Europske komisije za proračun EU-a za 2028.–2034. ukloni „nekoliko stotina milijardi eura”. U pismu od 28. rujna zatražile su da se rezovi unesu u nacrt koji Irska sada priprema (Euronews, Irish Times). Pismo ne navodi koji bi programi izgubili sredstva, a finski premijer već brani sredstva koja njegova zemlja dobiva za poljoprivredu.

Čelnici su pismo poslali irskom premijeru Micheálu Martinu. Irska trenutačno vodi pregovore vlada o proračunu, ulogu koja se izmjenjuje među državama članicama. Službena inačica pisma nije objavljena pa se njegov sadržaj temelji na izvještajima medija koji su ga vidjeli.

Zahtjev je široko postavljen. Prema Euronewsu, šest država želi da se uštede pronađu u svim područjima potrošnje, uz preusmjeravanje sredstava prema obrani, konkurentnosti, inovacijama i kontroli migracija. Kako se prenosi, pismo ne navodi točan iznos ni program koji bi trebalo srezati. Nisu ih navele ni u zajedničkoj izjavi od 27. kolovoza (njemačka vlada).

Niža početna brojka i pravo veta svake članice

Irska će prva predložiti iznos. Sljedeći je korak izmijenjeni „pregovarački okvir”, radni nacrt koji određuje moguću veličinu proračuna i raspodjelu sredstava. Čelnici će o njemu raspravljati na sastanku 15. i 16. listopada (Irish Times). Dublin je već 22. rujna zatražio od ministara da navedu koje programe smatraju ključnima (irsko predsjedništvo).

Šest država želi smanjiti prijedlog Europske komisije od 1.763,1 milijardu eura za sedam godina. Iznos je iskazan u cijenama iz 2025., čime se isključuje buduća inflacija, a uključuje i otplatu zaduženja EU-a za oporavak nakon pandemije (Europski parlament).

Svaka vlada može odbiti konačni proračun. Budući da je potrebna jednoglasnost, bilo koja od 27 članica može ga blokirati (EUR-Lex). To šestorici daje pregovaračku prednost. Vlade koje ovise o poljoprivrednim i regionalnim sredstvima imaju jednaku mogućnost odbiti velika smanjenja. Suglasnost mora dati i Europski parlament, koji traži veći proračun od onoga što predlaže Komisija.

Najveći bi se rezovi mogli osjetiti u poljoprivrednim i regionalnim sredstvima, iako ih pismo ne izdvaja. Jedinstveni fond Komisije za koheziju — sredstva EU-a za siromašnije regije — poljoprivredu i ribarstvo čini gotovo polovicu prijedloga (Vijeće Europske unije). Poljsko ministarstvo regionalne politike očekuje da će nacionalna omotnica iznositi više od 123 milijarde eura (poljska vlada), što pomaže objasniti zašto Varšava priprema crvene linije (To Brief).

Finska brani svoj udio u poljoprivrednim potporama

Dio medija opisao je pismo kao „ultimatum”, no tu je riječ upotrijebio neimenovani diplomat, a ne samo pismo. Finski premijer Petteri Orpo odbacio je takav opis. Rekao je da Finska ne traži smanjenje poljoprivrednih potpora te da je zaštita njezina udjela u tim sredstvima glavni cilj (Yle).

Orpov se stav teško uklapa u pismo koje traži uštede u svim područjima. Ako se zaštiti poljoprivreda, jedno od najvećih proračunskih područja, uštede će morati doći iz programa koje šest država nije imenovalo. Jedna potpisnica ne može sama izuzeti poljoprivredu od rezova, no Orpo je javno označio što će njegova zemlja braniti.

Zastoj šestorici ne donosi mnogo koristi. Ako do 1. siječnja 2028. ne bude dogovoren novi proračun, gornje granice potrošnje iz posljednje godine sadašnjeg proračuna vrijedit će dok se ne usvoji novi (EUR-Lex). Novac bi se i dalje isplaćivao, ali bi novi programi za obranu i konkurentnost, koje šest država podupire, morali pričekati.

Šest država može pritisnuti Irsku da snizi početni iznos. Da bi niži proračun dobio potporu svih 27 vlada i Europskog parlamenta, koji traži više, morat će partnerima reći koji će programi izgubiti sredstva i za koliko.