Šest zakona koči rumunjskih €4.5 billion

Rumunjska do 31. kolovoza 2026. mora dovršiti sve preostale reforme iz plana oporavka i otpornosti, a završne zahtjeve za isplatu poslati do rujna. U parlamentu trenutačno stoji šest zakona bez izglasavanja (Digi24). Ako ne budu doneseni, Rumunjska može ostati bez 4,5 milijardi eura bespovratnih sredstava. Razlog nije kazna iz Bruxellesa, nego pravilo Instrumenta za oporavak i otpornost, europskog programa vrijednog 800 milijardi eura nakon pandemije: novac se isplaćuje tek kad vlade dokažu da su provele ono što su obećale.

Šest zakona, bez kalendara glasovanja

Privremeni premijer Ilie Bolojan priznao je da Rumunjska treba šest parlamentarnih glasovanja kako bi dobila preostalih 4,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, pri čemu peti i šesti zahtjev za isplatu još nisu podneseni (Romania Insider). Među zakočenim propisima su jedinstveni zakon o plaćama, urbanistički kodeks, pravila o dekarbonizaciji, reforme javnog integriteta i izmjene upravnog kodeksa (Digi24, News.ro). Sam zakon o plaćama nosi 770 milijuna eura od ukupnog iznosa (News.ro).

Victor Negrescu, rumunjski eurozastupnik i potpredsjednik Europskog parlamenta, upozorio je 18. srpnja da Rumunjska riskira gubitak „više od 10 milijardi eura” u odnosu na početnu omotnicu (News.ro). Ta brojka spaja razliku između prvotnih 29 milijardi eura i revidiranog plana od 20,1 milijardu eura, novac koji još nije povučen te gubitke zbog zakašnjelih projekata. To je političko upozorenje, a ne odluka Europske komisije. Čvršće potkrijepljen iznos jest 4,5 milijardi eura, izravno vezan uz zakone koji još nisu doneseni.

Mehanizam: novac ide tek nakon dokaza

Logika Instrumenta za oporavak i otpornost namjerno je jednostavna. Vlada podnosi zahtjev za isplatu. Europska komisija, izvršno tijelo Europske unije, provjerava jesu li prekretnice, poput donesenih zakona i osnovanih institucija, te ciljevi, poput izgrađenih kilometara i povezanih sustava, stvarno ostvareni. Tek tada novac može biti isplaćen (EUR-Lex). Članak 24. uredbe Komisiji dopušta obustavu ili smanjenje isplate ako dokazi nisu dovoljni.

Rumunjska četvrta isplata, doznačena u lipnju u neto iznosu od 2,25 milijardi eura, pokazala je kako taj sustav funkcionira: prije prijenosa novca potvrđeno je 38 prekretnica i 24 cilja (Predstavništvo Europske komisije u Rumunjskoj, Agerpres). Peti zahtjev obuhvaća 75 prekretnica i ciljeva, bruto vrijednih 2,66 milijardi eura. No vlade država članica u Vijeću EU-a najprije moraju odobriti treću reviziju rumunjskog plana, što se očekuje početkom kolovoza (Agerpres). Dok se to ne dogodi, nema ni pravne osnove za isplatu.

Mađarski primjer dodatno pojašnjava razliku. Budimpešta je dobila odobrenje Vijeća kojim joj je oko 10 milijardi eura pravno postalo dostupno, ali isplate i dalje ovise o zasebnoj provjeri prekretnica (Telex). „Odobreno” ne znači „isplaćeno”. Rumunjska se sada suočava s oba problema: revizija plana još nije odobrena, a reforme koje bi otvorile put isplati još nisu zakoni.

Zašto je rok ovaj put tvrđi

Zakašnjela autocesta ponekad se može prebaciti u drugi europski instrument financiranja. Reformski zakon koji parlament odbija staviti na glasovanje ne može se premjestiti nikamo.

Vrijeme dodatno steže prostor za pogrešku. Fitchova odluka o rumunjskom državnom kreditnom rejtingu stiže krajem srpnja. Fitch ne odlučuje o novcu iz Instrumenta za oporavak i otpornost, ali procjenjuje djeluje li Rumunjska fiskalno vjerodostojno. Iste zaustavljene reforme koje prijete europskim isplatama ulaze i u priču o proračunskom manjku koju prate rejting-agencije (Romania Insider). Neuspjeh na jednom području otežava drugo.

Instrument za oporavak i otpornost financira se zajedničkim zaduživanjem Europske unije. Ako vlade dobiju novac bez provedenih reformi, države neto uplatiteljice imat će jednostavan argument protiv ponavljanja takvog modela. Europski revizorski sud u izvješću iz 2026. upozorio je na trajne probleme s praćenjem novca, utvrđivanjem krajnjih primatelja i povratom zloupotrijebljenih sredstava. To skepticima daje dodatni materijal upravo dok se pregovara o sljedećem višegodišnjem proračunu EU-a.

Rumunjskoj ne treba još jedno upozorenje o roku. Treba joj javni kalendar glasovanja o šest zakona od kojih ovisi može li novac uopće biti zakonito isplaćen.