Slovački dug ide prema 74% BDP-a

Slovačka je od povratka Roberta Fica na vlast krajem 2023. tri puta smanjivala rashode i povećavala poreze. Neovisno fiskalno vijeće sada upozorava da ni to nije dovoljno. Putanja javnog duga vodi prema razini koju će malom gospodarstvu eurozone, bez vlastite valute koju bi moglo devalvirati, biti sve teže preokrenuti.

Javni dug, odnosno ukupno zaduženje države, prema sadašnjim bi projekcijama porastao sa 61,4 posto BDP-a na 74 posto do 2029. ako vlada ne poduzme dodatne mjere. Godišnji manjak, razlika između državnih rashoda i prihoda, od 2027. premašivao bi 5 posto BDP-a, a dvije godine poslije dosegnuo 5,7 posto (Denník N, Aktuálně.cz). Time bi Slovačka bila znatno iznad referentne granice EU-a od 60 posto BDP-a, koju europska fiskalna pravila uzimaju kao gornji prag održivih javnih financija (Europska komisija).

Procjene dolaze od slovačkog Vijeća za proračunsku odgovornost, neovisnog tijela koje provjerava koliko su vladini fiskalni planovi otporni na nepovoljne scenarije. U istoj analizi stoji da su i službeni ciljevi vlade, prema kojima bi manjak do 2028. ostao oko 4,1 do 4,2 posto BDP-a, pretjerano optimistični. Za zatvaranje rupe trebalo bi oko 1,2 milijarde eura dodatnih mjera u 2027. te još 1,0 milijarda eura u 2028.

Budući da je Slovačka u eurozoni, nema mogućnost devalvacije vlastite valute niti sama određuje kamatne stope. Monetarnu politiku za cijelo europodručje vodi Europska središnja banka, a ne Bratislava (ESB). Vladi zato ostaju uglavnom porezi i rashodi. Pravo pitanje glasi tko će platiti sljedeći krug prilagodbe: kućanstva, zaposleni, umirovljenici ili javna ulaganja.

Petlja koju tri paketa nisu prekinula

Svaki godišnji manjak povećava ukupni dug. Kako dug raste, rastu i kamate koje država mora plaćati. Te kamate zatim ulaze u proračun iduće godine kao novi rashod, pa se manjak dodatno širi. Država se ponovno zadužuje, plaća više kamata i krug postaje sve uži. Tri kruga smanjenja potrošnje i povećanja poreza usporila su taj proces, ali ga nisu preokrenula (Denník N).

Svaka godina odgode preusmjerava veći dio proračuna s javnih usluga na otplatu duga, pa ostaje manje prostora za zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu. Ni gospodarski rast ne nudi izlaz: analitičari procjenjuju da će slovački BDP ove godine porasti oko 0,8 posto (Startitup). To je presporo da bi gospodarstvo „preraslo” svoj dug. Kada BDP, ukupna vrijednost proizvedenih dobara i usluga, jedva raste, omjer duga i BDP-a nastavlja se povećavati čak i ako se manjak stabilizira.

Tko snosi sljedeći teret

Slovačka je već u postupku prekomjernog manjka, formalnom mehanizmu EU-a kojim se vlade pritišće da proračunski manjak spuste ispod 3 posto BDP-a (Europska komisija). Reformirana fiskalna pravila državama daju više vremena za postupno smanjenje duga, ali i dalje traže vjerodostojan višegodišnji plan (Fondation Robert Schuman). Prema osnovnom scenariju Vijeća za proračunsku odgovornost, Slovačka ga još nema.

Sastav novog paketa važniji je od njegove ukupne vrijednosti. Dodatnih više od milijardu eura konsolidacije može doći iz viših poreza na potrošnju, koji najteže pogađaju kućanstva s nižim dohocima. Može doći iz zamrzavanja plaća u javnom sektoru ili promjena mirovina, čime se smanjuje kupovna moć umirovljenika. Može doći i iz rezanja ulaganja koja su gospodarstvu potrebna za budući rast. Svaki izbor pogađa drugu skupinu. Nijedan nije besplatan. Ficova se vlada dosad uglavnom oslanjala na porezna povećanja. Preostale su mogućnosti politički teže jer izravno smanjuju dohotke ili vidljive javne usluge.

Češki mediji Slovačku već prikazuju kao upozorenje. Češki javni dug iznosio je 44,3 posto BDP-a u 2025., nasuprot slovačkih 61,4 posto, dok je manjak bio 2,1 posto prema slovačkih 4,5 posto (Aktuálně.cz). Razlika je dovoljno velika da zabrine Prag, ali dovoljno bliska da pokaže koliko se brzo fiskalna pozicija u srednjoj Europi može pogoršati.

Slovački problem zasad nije tržišna panika, nego vjerodostojnost. Troškovi zaduživanja nisu naglo skočili. No tri kruga štednje prošla su bez zaokreta u kretanju duga, a svaka godina čekanja povećava račun za kamate. Sljedeći paket morat će jasno reći tko plaća.