Slovačka ugrožava rusku crnu listu

Veleposlanici država članica Europske unije nisu 2. rujna uspjeli produljiti sankcijski popis ruskih pojedinaca i pravnih osoba prije roka koji istječe 15. rujna. Slovačka je odbila prijedlog da se obnova tog režima umjesto svakih šest mjeseci ubuduće provodi jednom godišnje, pa su razgovori u Coreperu, odboru u kojem veleposlanici pripremaju odluke koje ministri potom formalno usvajaju, završili bez dogovora (European Pravda, cas.sk). Novi pokušaj zakazan je za 9. rujna.

Ako dogovora ne bude, zabrane putovanja i zamrzavanje imovine za osobe s popisa prestaju vrijediti. Banke bi tada morale osloboditi zamrznuta sredstva, a granične službe ponovno pustiti u EU osobe koje su dosad bile pod zabranom ulaska (Decision 2014/145, Regulation 269/2014).

Slovačka se zasad ne protivi samom postojanju sankcija protiv Rusije, nego rasporedu njihova produljenja. No upravo je raspored politički važan: svaka obnova traži jednoglasnost prema članku 31. Ugovora o Europskoj uniji, što znači da jedna država može zaustaviti cijeli postupak. Šestomjesečni ciklus zato svakoj vladi redovito otvara priliku da za svoj pristanak traži ustupke (Article 31 TEU).

Sankcijski popis, a ne širi paket mjera

Spor se odnosi na režim pojedinačnih uvrštenja na sankcijski popis: riječ je o imenovanim osobama i subjektima optuženima za potkopavanje ukrajinske suverenosti, kojima se zabranjuje putovanje, zamrzava imovina i onemogućuje da im poslovni subjekti iz EU šalju novac (Council explainer). Taj je režim odvojen od sektorskih sankcija na rusku naftu, plin, financije i tehnologiju, za koje su države članice ove godine već prihvatile dulji ciklus obnove (Telex).

Prema obnovi iz ožujka 2026., aktualni popis obuhvaća oko 2.600 pojedinaca i pravnih osoba, premda više nacionalnih medija sada navodi brojku veću od 3.000 (EEAS, Aktuality). Slovačka je, prema dostupnim izvješćima, predložila i skidanje nekoliko neimenovanih ruskih državljana s popisa (upday).

Šest mjeseci znači šest prilika za pregovaranje

Šestomjesečna provjera ima pravno objašnjenje. Pojedinačne sankcije ograničavaju imovinska prava i slobodu kretanja konkretnih osoba, pa sudovi EU svaku obnovu tretiraju kao poseban pravni akt, a ne kao trajnu oznaku. U predmetu koji se odnosio na Galinu Pumpyansku Opći sud razmatrao je je li svako razdoblje uvrštenja na popis bilo zasebno opravdano (Pumpyanskaya judgment). I sama obnova iz ožujka 2026. uklonila je dvije osobe i pet preminulih, što pokazuje da revizija nije samo formalnost (EEAS).

No isti mehanizam proizvodi i političku ucjenu. Svakih šest mjeseci jedna vlada može blokirati 2.600 uvrštenja ako joj preostalih 26 članica ne ponudi nešto zauzvrat. U ožujku je Slovačka tek nekoliko sati prije isteka roka odustala od zahtjeva da se s popisa uklone oligarsi Ališer Usmanov i Mihail Fridman (LRT). Imena koja Bratislava sada želi skinuti s popisa nisu objavljena. O tome traži li konkretna brisanja, ustupke na drugim dosjeima ili samo pritisak odgodom ovisit će idućih dvanaest dana.

Istočne vlade to čitaju kao opstrukciju

Poljska, Litva i Češka slovački su potez protumačile kao sabotažu, povezujući ga sa širim stavom premijera Roberta Fica da se „Rusiju ne može demonizirati i istisnuti iz Europe” (iROZHLAS, Reuters). Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys već je upozorio da gospodarski interesi pojedinih država članica sve više iskrivljuju odlučivanje o sankcijama (LRT English).

Mađarska, uobičajeni osumnjičenik u ovakvim sporovima, ovaj put ne izgleda kao glavni pokretač blokade. Dostupne činjenice upućuju na to da Slovačka preuzima taktiku koju je Budimpešta već usavršila: zahtjev za jednoglasnošću pretvoriti iz proceduralnog pravila u pregovaračku polugu.

Tajming dodatno pojačava poruku. Samo dan ranije, 11 država članica zatražilo je kraj „opstruktivnih veta” u vanjskoj politici EU (Euronews, ANSA). Slovački potez idućeg jutra pokazao je zašto se ta rasprava više ne može voditi samo načelno.

Ponovni pokušaj 9. rujna pokazat će hoće li Bratislava ponoviti ožujski obrazac i popustiti u zadnji trenutak ili će ovaj put pritisnuti jače. Do isteka cijelog režima pojedinačnih sankcija ostaje dvanaest dana. Ako popis prestane vrijediti, posljedice neće biti simbolične: nacionalne banke, registri imovine i granične službe u 27 država morale bi odmrznuti račune i ponovno otvoriti ulazak osobama koje su dosad bile pod zabranom. Odgovor mora stići iz Bratislave, najkasnije do 15. rujna.